NJUJORK - Valentin Incko, visoki predstavnik za BiH, predstavio je 58. izvještaj u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija u Njujorku, između ostalog poručivši da je pandemija virusa korona razotkrila ogromnu ovisnost BiH o međunarodnoj pomoći i ulogu pojedinih političara fokusiranih na nefunkcionalnost zemlje.
On je u izvještaju za period od 16. aprila do 15. oktobra 2020. godine takođe pomenuo da je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik uvlačio predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.
Incko je naglasio da su nacionalističke političke elite neuspješne da se usredotoče na politike i pitanja koja su istinski važna za građane zemlje.
"Neki političari su fokusirani na nefunkcioniranje BiH i entiteta Federacije BiH, što je rezultirao povećanom ovisnošću zemlje i doprinijelo finansijskoj, zdravstvenoj i drugim manjkavostima koje će imati negativan uticaj na stanovništvo", naveo je Incko.
Incko se pozvao na izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini, naglasivši da je postignut ograničen napredak u većini ključnih reformskih područja neophodnih za ispunjavanje obaveza članstva u Evropskoj uniji.
"Političkim čelnicima u BiH, koji jednoglasno nastavljaju javno izražavati podršku članstvu zemlje u EU, ova bi procjena trebalo da posluži kao poziv na akciju da ostave po strani svoje razlike i donesu reforme potrebne za pomak naprijed", stoji u izvještaju.
CIK BiH je 7. maja najavio da će lokalni izbori biti održani 4. oktobra 2020. godine, ali su ostali bez finansija za svoje pripremne aktivnosti zbog nezadovoljstva dvije političke stranke. Incko je zbog toga uputio kritike Savezu nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatskoj demokratskoj zajednici.
"Komisija je bila prisiljena da odgodi datum za 15. novembar. Tokom postupka organizacije izbora, Komisija se suočila s brojnim politički motivisanim opstrukcijama nekih institucija ili njihovih direktora", izvijestio je Incko.
Upozorio je da će pandemija virusa korona otežati održavanje izbora.
"Uprkos svim tim izazovima, Komisija je bila uspješna u pripremi za izbore i pokušavanju smanjenja rizika od izborne prevare. Podržavamo napore Komisije u tom pogledu", stoji u izvještaju.
Incko je od svih bh. političara najviše puta Dodika spomenuo u svom izvještaju.
Zamjera mu što je uvlačio predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u unutrašnja pitanja BiH, što je osporavao suverenitet i teritorijalni integritet BiH, povezivao status RS i status Kosova, spominjao referendum o otcjepljenju i "dvije srpske države"...
Ponovio je apel Dodiku da promijeni naziv studentskog doma u Palama i ukloni počasnu tablu.
"Ako to ne uradi do narednog sastanka Savjeta bezbjednosti u maju, trebalo bi da se suoči sa zabranom putovanja u sve zemlje Evropske unije, a zatim i u sve države članice Ujedinjenih nacija", poručio je on.
Incko je u izvještaju Bakira Izetbegovića (SDA) spomenuo šest puta, a Dragana Čovića (HDZ) pet puta, uglavnom u kontekstu dogovora u vezi s održavanjem izbora u Mostaru i izmjena Izbornog zakona.
"Četvrt vijeka od potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir, u BiH još postoje neke vrlo negativne političke tendencije koje potencijalno predstavljaju ozbiljne rizike za mir i stabilnost", stoji u izvještaju.
"Ljudi ne odlaze samo zbog ekonomske situacije, već i zbog izostanka vladavine prava", upozorio je Incko.
Čak 74 posto građana je, tvrdi, nezadovoljno stanjem u pravosuđu, te je podsjetio na slučajeve ubistva Davida Dragičevića, Dženana Memića, te dva policajca u Kantonu Sarajevo.
"Šta da građani misle kada se čak i ubistvo policajaca ne može riješiti", izjavio je Incko.