SARAJEVO, BANJALUKA - Ukoliko istraje na pitanju pokretanja revizije tužbe BiH protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, Bakir Izetbegović, predsjednik SDA i član Predsjedništva BiH, proizvešće najveću poslijeratnu krizu u BiH, sa nesagledivim posljedicama.
Ovo je činjenica s kojom se slažu svi politički faktori u BiH. Čak i sam Izetbegović.
No, ono čime se proteklih dana najviše bave pravni eksperti i ugledni analitičari jesu odgovori na tri ključne stvari. Prvi je ima li eventualna revizija bilo kakve šanse (postoje li novi validni argumenti za njeno pokretanje), drugi nameće pitanje političke (ne)odgovornosti za pokretanje revizije u ovako složenom trenutku za BiH. A treći, možda i ključni, jeste zašto baš sada Izetbegović to radi, odnosno ima li ova inicijativa direktne veze sa zadržavanjem urušenih pozicija moći, a svakako i u samoj stranci (po oprobanom receptu buđenja nacionalnih emocija i manipuliranja narodima).
Svakako jedan od najpozvanijiih da odgovori na neka od ovih pitanja je Refik Hodžić, nekadašnji portparol Haškog tribunala, danas direktor komunikacija Međunarodnog centra za tranzicijsku pravdu iz Njujorka.
Za njega predstavlja skandal sama činjenica "da se za deset godina nije moglo doći do neredigovanih zapisnika Vrhovnog savjeta odbrane SRJ", koji bi, kako ističe, "jedini imali kakvu-takvu šansu da budu viđeni kao novi dokazi".
"Nakon svih ovih godina valjanja u blatu sa Dodikom i neprocjenjive štete koju je to kurbansko desničarenje nanijelo šansama za integrativne procese u bh. društvu, kada je jasno da za reviziju nema skoro ni teoretskih izgleda, on ide ludo u promašenost i poniženje", kaže Hodžić.
Smatra da je Izetbegović trebalo da uzme realnost kao podlogu za građenje odnosa s političkim partnerima iz srpskog naroda te da akt povlačenja tužbe predstavi kao veliki iskorak ka stabilizaciji odnosa.
"Ovako, proces pred MSP-om će ostati zabilježen kao jedno od najvećih poniženja žrtava genocida", smatra Hodžić.
Zaključuje da revizije presude neće biti "jer nema načina da se ispune proceduralni uslovi za uspješno podnošenje zahtjeva".
"Izetbegović i njegovi prethodnici treba da objasne šta je učinjeno za 10 godina, organizacije na čije račune su se slili milioni po osnovu linija za 'provedbu presude', poput Saveza logoraša BiH, moraju objasniti gdje su novci otišli? Na kraju, Izetbegović ima obavezu da stavi tačku na ovaj proces jasno i nedvosmisleno, i u interesu pravde i prava žrtava formuliše politiku zajedničkog rada sa Srbijom, a u budućnosti i sa RS, jer to sada nije moguće, na suočavanju sa istinom o počinjenim zločinima", zaključuje Hodžić.
Ugledni sarajevski profesor i pravnik Zdravko Grebo pojašnjava da se zahtjev za reviziju može podnijeti u roku 10 godina ako su se unazad šest mjeseci pojavili novi dokazi i argumenti.
"To su proceduralni uslovi. Ja do sada nisam čuo koji su to novi argumenti. Izetbegović je rekao da će o tome odlučivati agent Sakib Softić, što je prilično čudno. Rekao je da će Softić formirati stručni tim koji će utvrditi koji su novi dokazi. U svakom slučaju, nešto se mora odlučiti u narednih petnaestak dana, onda će biti kraj sve te priče, ili na ovaj, ili na onaj način", kaže on.
Podsjećamo, Izetbegović je rekao da će "revizije biti", odnosno da će u narednih deset dana sazvati "sve stručnjake, akademsku zajednicu, politički aktivne ljude, kako bi razgovarali o elementima za reviziju".
Dodao je da zahtjev nije uperen protiv srpskog naroda niti današnje Srbije, ali da je revizija "obaveza zbog svih zločina koji su se desili devedesetih".
Inače, i jučer je bilo mnoštvo reakcija na najavu pokretanja revizije. Reagirali su i Izetbegovićevi partneri iz državne vlasti, članovi Saveza za promjene. Tako je Vukota Goveradica, predsjednik SDS-a, rekao da će ovim biti otvoren "hladni rat" u institucijama BiH, te da će se SDS nakon razgovora s koalicionim partnerima opredijeliti kako će postupiti.
Lider PDP-a Branislav Borenović rekao je da će stranka "žestoko uzvratiti".
"O tome ćemo manje pričati, a više raditi da pokažemo ljudima koji su doveli BiH u opasnu situaciju da za to moraju snositi odgovornost", rekao je Borenović.
Mladen Ivanić, srpski član Predsjedništva BiH, jučer nije imao komentara, dok se oglasio i Rasim Ljajić, potpredsjednik Vlade Srbije, navodeći da bi pokretanje revizije dovelo do zamrzavanja odnosa BiH i Srbije.
No, on je zaključio da najprije treba vidjeti da li će doći do revizije i da li će zahtjev biti podnesen, "imajući u vidu da su kriteriji koje je Međunarodni sud pravde postavio za utvrđivanje genocida jako visoki".
"Bez obzira na težinu i obim počinjenih zločina, teško da Međunarodni sud pravde donese odluku o tome da je počinjen genocid", rekao je Ljajić.
Nedeljko Čubrilović, predsjednik NS RS, rekao je da je to put ka nestanku BiH. Dodao je i da će to doprinijeti pogoršanju odnosa između BiH i Srbije.
Borjana Krišto (HDZ BiH), zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH, smatra da treba krenuti ka budućnosti i izgradnji mira, a da prošlost treba ostaviti po strani. Mirsad Mešić (SDP BiH), šef Kluba u Predstavničkom domu BiH, kazao je da žalbu, ukoliko ima osnova, treba podnijeti u okviru pravnih normi.
Na djelu radikalizacija odnosa u BiH
Istoričar Predrag Lozo rekao je Srni da najavljena revizija tužbe BiH protiv Srbije za genocid ukazuje da je na djelu radikalizacija odnosa u BiH, te pisanje zloupotrijebljene političke istorije od bošnjačkih predstavnika u BiH.
"Optužba za genocid, ma koliko ona bila utemeljena na neistinitim činjenicama, jedna je od najozbiljnijih optužbi u međunarodnom pravnom poretku i usmjerena je ne samo protiv Srbije, nego svih pripadnika srpskog naroda na ovom prostoru", upozorio je Lozo.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.