BEOGRAD - Bivši predsjednik RS Radovan Karadžić apsolutno ostaje pri svojoj odluci da se sutra ne pojavi u sudnici u Haškom tribunalu, kada mu je zakazan početak suđenja, a odbrana ne odbacuje mogućnost pokušaja nametanja branioca.
Portparol Haškog suda Nerma Jelačić rekla je da Karadžić može da odbije da dođe u Sud, odnosno da bude priveden iz pritvorske jedinice koja se nalazi u Sheveningenu, nekoliko kilometara od zgrade Tribunala, ali i da "ne može biti natjeran da prisustvuje suđenju protiv svoje volje".
Jelačićeva je naglasila da, u slučaju da se Karadžić sutra ne pojavi pred Sudom, Sudskom vijeću "u čijim je rukama čitav taj proces", stoji na raspolaganju više opcija, a jedna od njih je da otvori glavni pretres, odnosno počne suđenje, i bez njegovog prisustva.
Prema pravilima Tribunala, jedna od opcija je i da Karadžiću, koji se brani sam, bude nametnut branilac po službenoj dužnosti, ako Sudsko vijeće procjeni da "okrivljeni svojim ponašanjem ometa vođenje sudskog postupka".
Jelačićeva je ponovila da za sada nema indicija da se postupak neće odvijati prema zakazanom rasporedu, bez obzira na Karadžićeve najave bojkota suđenja.
Karadžić je u četvrtak obavijestio Tribunal da njegova odbrana još nije spremna za suđenje, jer mu nije ostavljeno dovoljno vremena za pripremu i da se zbog toga neće pojaviti u sudnici.
Jedan od članova Karadžićevog pravnog tima beogradski advokat Goran Petronijević kaže da se u slučaju da Karadžiću bude nametnut branilac po službenoj dužnosti postavlja pitanje protivpravnosti takvog akta.
Petronijević je ocijenio da, ako bi Sud postavio branioca Karadžiću s namjerom da uđe u postupak, nema tog advokata koji bi milion i sto hiljada strana, 45.000 dokumenata i više desetina hiljada sati fono i filmskog materijala koji se tiču procesa mogao da pregleda za manje od dvije godine.
"Potrebne su najmanje dvije godine, a mi tražimo samo deset meseci. U čemu je onda problem, znači imaju loše namere, a nije u pitanju vreme", rekao je Petronijević.
Tužilaštvo Haškog tribunala podnijelo je 19. oktobra Sudskom vijeću preciziranu optužnicu protiv Karadžića, prema kojoj je optužen, kao i u prethodnoj, po 11 tačaka za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključujući dvije tačke za genocid tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.