MADRID, BANJALUKA - Na madridskom samitu NATO-a, a zbog rusko-ukrajinskog rata, usvajanjem novog strateškog koncepta očekuje se značajnije povećanje prisustva Alijanse u regionu zapadnog Balkana, što će uticaja imati i na BiH.
Na jučerašnjem dijelu samita otklonjene su formalne prepreke prijemu Švedske i Finske u Alijansu, koje je postavila Turska, pa se očekuje da će već na ovom samitu ove dvije zemlje krenuti ka statusu pridruženih članica, dok u narednih nekoliko mjeseci do godinu dana 30 parlamenata zemalja članica ne ratifikuje formalan prijem dvije nove članice.
Jens Stoltenberg, generalni sekretar Alijanse, juče je izjavio da će na ovom samitu NATO donijeti dalekosežne odluke koje će transformisati Sjevernoatlantsku vojnopolitičku alijansu.
"To će uključivati novi strateški koncept kako da NATO pripremimo za budućnost u konkurentnijem i opasnijem svijetu. To je fundamentalna promjena u odvraćanju i odbrani NATO-a, kao i snažna dugoročna podrška Ukrajini uz još tješnju saradnju s našim partnerima", rekao je Stoltenberg.
Osim toga, Alijansa je najavila slanje vojnih pojačanja na istočne granice prema Rusiji, što znači da će dio trupa biti raspoređen i na Balkanu, odnosno biće obezbijeđene rezervne snage u matičnim zemljama koje će u kratkom periodu, ukoliko bude bilo potrebe, moći biti poslate na istočne granice prema Rusiji. Osim toga, i SAD su najavile da će pojačati svoj kontingent u Evropi, što je potpuni obrat u odnosu na politiku započetu tokom predsjedavanja SAD Baraka Obame, povlačenjem američkih snaga s evropske teritorije i jačanje vojnog prisustva u azijsko-pacifičkom regionu.
Đuro Kozar, vojnopolitički analitičar iz Sarajeva, za "Nezavisne novine" kaže da u narednom periodu očekuje najavu o jačanju kontingenta EUFOR-a u BiH i kada su vojnici u pitanju, ali i naoružanje i oprema. S obzirom na to da, kako ističe, već sada većinu kontingenta čine NATO članice, on ne očekuje veće probleme u realizaciji ovih odluka. Osim toga, kako ističe, predviđa da će u najskorije vrijeme biti održana vojna vježba vojski Srbije i BiH, koja je bila odgođena, a za koju tvrdi da bi NATO želio da bude održana što je prije moguće.
"Očito je da se teži jačanju međusobnog povjerenja u regionu, a posebno kad su u pitanju vojske. Tako će se pomoći smanjivanju tenzija u regionu i jačati saradnja na svim poljima", ocjenjuje on.
Što se tiče jačanje saradnje, smatra da će ona prvo ići ka jačanju partnerstva, dok se ne donese konačna odluka o ulasku BiH u NATO. Kozar očekuje da će narednih godina doći do jačanja dijaloga unutar BiH, što je neophodan uslov da dođe do konačne odluke.
S druge, pak, strane, Miloš Šolaja, profesor na banjalučkom Fakultetu političkih nauka, za "Nezavisne novine" ocjenjuje da je stabilnost unutar BiH uslovljena spoljnopolitičkim balansom.
"Zato mislim da treba imati razumijevanja da bi svaki pritisak, bilo NATO-a, bilo Rusije, na BiH poremetio unutrašnji balans, što nikom nije potrebno, a ponajmanje BiH", smatra Šolaja. On, međutim, ipak ističe da rusko-ukrajinski rat mijenja geopolitičke odnose i da su zemlje prinuđene da se opredjeljuju, te da s te strane očekuje jačanje pritiska i na BiH.
Šolaja smatra da je proteklih godina NATO izgubio mehanizme direktnog uticaja u regionu, dijelom i zbog gubitka orijentacije ka stvaranju zajedničke kolektivne bezbjednosti, ali da nova geopolitička i geostrateška orijentacija značajno utiče na zemlje da se svrstavaju na jednu ili drugu stranu.
"Šta će uraditi svaka od zemalja pojedinačno, zavisi najviše od njihovih geopolitičkih orijentacija, ali meni se čini da ni Srbija ni BiH neće tako skoro u NATO, posebno nakon posljednje odluke Evropskog savjeta da ne dodijeli status kandidata BiH. Većina zemalja Evropskog savjeta su ujedno i članice NATO-a", ističe on.
Od predstavnika BiH na samitu je prisutan ministar odbrane Sifet Podžić, koji učestvuje na partnerskoj sesiji samita, na kojoj će BiH dobiti značajno mjesto.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.