BiH

Pratite nas na Google news

Nastavljena hitna sjednica Predstavničkog doma PS BiH bez predstavnika VSTV

Nastavljena hitna sjednica Predstavničkog doma PS BiH bez predstavnika VSTV
Foto: Nedžad Uglješa | Nastavljena je hitna sjednica Predstavničkog doma BiH
Mirsada Lingo Demirović

SARAJEVO - Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH počela je sa 28 poslanika od njih 42, a sjednici ne prisustvuju poslanici SNSD-a, DNS-a i Srpskog kluba. Takođe, nema predstavnika VSTV.

Usvojen je dnevni red je situacija u pravosuđu i migrantska kriza.

Hitna sjednica prekinuta je 14. juna jer nije bilo dovoljno poslanika iz Republike Srpske za usvajanje dnevnog reda koji je upućen na usaglašavanje Kolegijumu doma. 

Na dnevnom redu nastavka druge hitne sjednice je aktuelna situacija u pravosudnim institucijama BiH sa akcentom na obaveze iz preporuka Evropske komisije.

Nermin Nikšic (SDP) u raspravi o situaciji u pravosuđu BiH osvrnuo se na brutalna ubistva koja su se desila u proteklih nekoliko godina, poput Davida Dragičevića, Dženana Memića, Slaviše Krunića i sarajevskih policajaca.

Istakao je kako većina ovih ubistava nije razriješena.

Dodaje kako je prije sedam godina problematizirao izbor tužilaca, te dodao da bi parlament trebao da imenuje glavnog tužioca.

"Kad je to predloženo osporavan je demokratski kapacitet zastupnika", istakao Nikšić.

Naglašava da se pokazalo da je VSTV centar otuđene moći.

"Afera 'potkivanje' je samo vrh ledenog brijega. Bilo bi dobro da pravosuđe konačno bude u službi građana, kao i obavještajne službe, a ne da budu u sprezi sa politikom", kazao je Nikšić.

Dodao je da bi građanima trebalo dati mogućnost da biraju glavnog tužioca.

Adil Osmanović (SDA) pitao je da li je neko danas pozvan iz VSTV.

"Tražim u ime kluba SDA jednu pauzu da se obezbjedi prisustvo članova VSTV", kazao je Osmanović.

Borjana Krišto (HDZ), predsjedavajuća Predstavničkog doma BiH kaže da je hitna sjednica, a da je riječ o izvještaju o radu, onda bi bili pozvani.

Osmanović je rekao da smatra da treba dati pauzu od sat vremena kako bi neko iz VSTV-a došao.

"Tražim pauzu i da se pozove neko iz VSTV kako bi imali argumentovanu raspravu”, kazao je Osmanović.

Krišto je tražila da se izjasne poslanici o pozivu nekoga iz VSTV-a.

Na prijedlog Kluba SDA Krišto je dala pauzu od pola sata.

Nakon pauze, Adil Osmanović (SDA) pitao je kolegij da li su zvali nekoga iz VSTV-a da dođe na sjednicu, Krišto je kazala da samo predlagač to može, kada je u pitanju hitna sjednica, te da kolegij to ne može i ona nije nikome uputila poziv.

Šemsudin Mehmedović (SDA) kazao je da neće govoriti o formi jer je iz godine u godinu isti izvještaj VSTV-a i to je znak neodgovornosti institucije koja je veoma važna.

On je rekao da je VSTV regulator kada je u pitanju pravosuđe BiH.

“Koliko se sjećam Parlament nikada nije primio k znanju informaciju o radu VSTV-a. Ako nemamo sigurnost, odnsno ako imamo pravnu nesigurnost ko je onda odgovoran, naravno VSTV kao regulator”, kazao je Mehmedović.

Saša Magazinović (SDP) ističe kako bi parlament trebao da bira tužioce i da je to bila ideja prije par godina, te da je to tada ocijenjeno kao atak na pravosuđe i od strane međunarodne zajednce, ali i dijela medija.

“Jasno vam je svima da je VSTV dugo godina bio čedo međunarodne zajednice i zbog toga je imao zaštitu međunarodne zajednice, danas je VSTV čedo domaće politike”, kazao je Magazinović.

Ističe da je danas napravljen veliki iskorak jer političari mnogo otvorenije govore o neregularnosti u pravosuđu, a i međunarodna zajendica je drugačije počela gledati.

Dodaje i da mediji sada slobodnije izvještavaju o neregularnosti u pravosuđu.

“U ovoj zemlji ne treba ni jedna tema da bude sklonjena s dnevnog reda i niko ne treba da bude amnestiran. Nikada veće nepovjerenje građana nije bilo spram pravosuđa, nego danas”, kazao je Mgazinović, koji je dodao da zakoni vrijede za građane, ali ne za institucije i političke moćnike.

Ističe da BiH ima aktualni saziv Vijeća ministara koji ne poštuje zakon.

Zlatan Begić (DF) ističe da je izvještaj pažljivo pročitao i da mora reći da je on na nivou vodiča za studente prve godine i da iz njega ne možete donijeti nikakav zaključak.

“Parlament je u poziciji engleske kraljice kada je u pitanju vladavina prava u ovoj zemlji”, rekao je Begić.

Ističe da neki sudovi i neki sudci još uvijek provode zakone koje je Ustav ni sud proglasio neustavnim.

Begić je upozorio i na sistemske greške kada je u pitanju pravosuđe i normiranje sudija.

Alma Čolo (SDA) kazala je da joj je žao što danas nema predstavnika VSTV-a.

"Ovih 110 strana izvještaja najviše ima priče o edukaciji, o samostalnosti budžeta, pravosuđe želi svoj budžet, nije im dovoljno što se iz budžeta finansiraju sudije i tužioci sa platama od po pet hiljada KM", kaže Čolo.

Dodaje da je pravosuđe u današnjem trenutku daleko od nezavisnosti i nepristrasnosti.

"Mislim da ovo VSTV je sve, ali nije nezavisno i nepristrasno", kazala je Čolo.

Iznijela je i podatak da u BiH postoji 377 tužilaca, a da su tokom 2018. godine Tužilaštva podigla 12.201 optužnicu, odnosno 32 optužnice po tužiocu, a ukupno je podignuto 218 optužnica za krivična djela korupcije, smatrajući da ove brojke ukazuju na neefikasnost pravosudnog sistema.

Borislav Borenović (PDP), rekao je da je ovo potpuni krah pravosuđa, i da je BiH danas taoc jedne vrlo loše odluke u kojoj je učestvovala i međunarodna zajednica i u kojoj je stvoren jedan centar otuđene moći koji radi šta želi.

"Ne rad, ne činjene i nezamjeranje je moto bh. pravosuđa", kazao je Borenović.

Zukan Helez (SDP) ističe da nije za to da stranci u BiH nameću rješenja.

"Mislim , da bezobzira na pristup EU meni je važno da ova zemlja ima što manje korupcije", kazao je Helez.

Dodaje da niko danas ovdje ne spominje "Pandoru" aferu tešku milijardu KM.

"Tu je uključen bio politički vrh, lideri , jer to nije moglo proči bez toga”, kazao je Helez, koj ismatra da bi sudije i tužioci treblai biti stranci, ali ne iz zemalja potput Bugarske i bjelorusije, nego države sa viševijekovnom demokratijom.

Predrag Kožul (HDZ) ističe da je jedino ova stranka godinama glasala protiv izvještaja VSTV-a kada je u pitanju FBiH.

"Predlažem da o ovoj temi raspravljamo kada budemo u punom kapacitetu, kada budemo imali Vijeće ministara", kazao je Kožul, koji smatra da do sada ništa neće biti postignuto, te da će to biti samo kozmetički zaključci.

Damir Arnaut (SBB) smatra da je potrebno formirati istražnu komisiju koja bi se bavila radom pravosuđa.

Jasmin Emrić (A-SDA) predložio da Ministarstvo pravde BiH formira interesornu grupu koja će se baviti situaicjom u pravosuđu, te da članovima VSTV podnesu ostavke.

Dragan Mektić (SDS) je kazao da nije siguran da je narod u zabludi.

"Siguran sam da kompletna politička elita ne zabavlja narod, mislim da im je do guše i da ukoliko nastavimo ovako biće da narod bježi, odlazi sa ovih prostora. Druga stvar htio bih sam sebe da upitam i sve vas kakva je svrha zaključaka koje donosi ovaj parlament. Šta on iznače, jesu li puka formalnost, obavezuju li oni nekog, da li mi ovdje mlatimo praznu slamu", kazao je Mektić.

Ističe da je od 2017 bilo sedam zakljčaka kada je u pitanju VSTV-a, a ni jedan nije realizovan.

"Ako sudbina ovih danas zaključaka bude kao i ovih iz 2017. ja ne vidim razlog za zaključke. Pozivam građane na jedan opšti pritisak da se stanje mijenja ovdje u BiH. Nemam nikakvu potrebu da učestvujem ovdje u donošenju besmislenih zaključaka”, rekao je Mektić.

Ističe da je za njega izvještaj VSTV-a zbir nepotrebnih podataka, koji su većinom netačni.

"Za mene je motiv da raspravljamo percepcija građana ove države i nepovjerenje građana u pravosudni sistem u državi", rekao je Mektić.

On je podržao da se formira istražna komisija koja će se baviti radom pravosuđa.

Borjana Krišto (HDZ), predsjedavajuća kazala je da će govoriti iz želje da BiH bude pravna država.

"Bez obzira govorilo se o nekim zakonima organizacijske, procesno pravne, čuli su se i pojedinačni lsučajevi. Kao pravnica pratim koliko god mogu normativni dio i sve ono što je vezano za pravnu struku. I ja sam vidjela razno-razne optužnice koje ne bi potvrdio ni tek diplomirani pravnik, ali naravno da je i to malo u određenom trenutku svoje ciljeve. Znamo i danas kako postoje slučajevi kada se neko ne slaže kajo mu se izravno prijeti. Kao članica kolegija u prošlom sastavu doma, a i sada imamo stlaner pozive na određena sudska ročišta zbog stvari koje su regulirane zkaonom, ali samo zbog potrebe medija", rekla je Krišto, koja tvrdi da ima primjera da su različiti sudovi po istom predmetu donijeli različite odluke.

"Mi danas nemamo efikasno i nepristrasno pravosuđe, ali svuda posotje vrlo vrijedni, profesionalni i odgovorni pojedinci koji se trude raditi svoj posao", kaže Krišto.

Ističe da su provedene brojne reforme, pa su podrazumijevale prijenos nadležnosti i da niko ne spori da te institucije moraju biti neovisne i da trebaju jamčiti borbu protiv svih vrsta kriminala.

"Sve ove zakone i o VSTV-u, i o Sudu i o Tužiteljstvu režirala je međunarodna zajednica, ali treba i kazati da Ustav BiH ne poznaje pravosuđe na državnoj razini", ističe Krišto.

Dodaje da svi treba da konstatuju da se pravosuđe nalazi u problemu, ali ne na ovakav način.

"Nefunkcioniranje institucija, posebno činjenica da ne posotji nadzor na obavještajno-sigurnosnim sektorom", upozorila je Krišto.

Ističe da će podržati sve ono što dovodi do apolitičnog i nepristrasnog pravosuđa.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije