BEOGRAD, BRISEL - Nakon što su sve političke strukture u RS istakle da će po pitanju NATO-a slijediti stavove Srbije, "Nezavisne" su istražile u kojoj fazi odnosa se Srbija nalazi s tom vojnopolitičkom organizacijom.
Srbija ima četiri područja saradnje sa NATO-om, od kojih se jedna odnosi na bezbjednosnu saradnju, druga na saradnju u oblasti reformi odbrane i bezbjednosnog sektora, zatim naučnotehničku saradnju u vojnoj oblasti, te u oblasti javnih informacija.
NATO je 2006. otvorio Kancelariju za vezu sa Srbijom, a iste godine Srbija je ušla u program Partnerstvo za mir. Naredne godine Srbija je ušla u NATO program Proces pregleda i planiranja (PARP), a 2009. godine Srbija se saglasila sa prvim Individualnim partnerskim programom sa NATO (IPAP). Program je NATO alijansa odobrila 2011. godine, a dvije godine kasnije NATO je odobrio ponudu Srbije da u Kruševcu otvori prvi trening centar u oblasti hemijske, biološke, nuklearne i radiološke saradnje.
Na NATO Samitu 2014. godine u Velsu NATO je pozdravio napredak Srbije u izgradnji jačih odnosa sa Alijansom. Naredne godine Srbiji je odobren prvi IPAP u oblasti reforme sektora odbrane. Srpski parlament je 2015. godine ratifikovao multilateralni sporazum između NATO-a i zemalja učesnica Partnerstva za mir u vezi sa statusom stranih trupa prisutnih na teritoriji druge države. Prošle godine započet je program uklanjanja 2.000 tona viška municije na teritoriji Srbije.
"Za razliku od ostalih partnera na zapadnom Balkanu, Srbija ne teži članstvu u NATO-u, ali zemlja produbljuje svoj politički dijalog i saradnju sa NATO-om na pitanjima od zajedničkog interesa. Podrška demokratizaciji, institucionalnim i odbrambenim reformama su važan fokus u vezi sa partnerstvom NATO-a sa Srbijom", rečeno nam je u toj alijansi.
Istakli su da NATO u potpunosti poštuje politiku neutralnosti Srbije, te ističu da je Kosovo ključna tema u saradnji jer NATO trupe KFOR-a, kako ističu, održavaju bezbjednost na tom području.
Aleksandar Radić, vojnopolitički analitičar iz Beograda, kaže da se Srbija u praksi ponaša kao partnerska zemlja, ali da pokušava umanjiti značaj te saradnje zbog negativnog stava srbijanske javnosti u vezi sa NATO-om.
"Srpskoj javnosti se šalje poruka neutralnosti kako bi se stvorila slika o tome kako se održava distanca u odnosu na ostale sile istovremeno", kaže on.
Dodaje da je anketa sprovedena nakon 5. oktobra 2001. godine, uprkos svježim ranama iz bombardovanja 1999. godine, pokazivala veći pozitivan odnos prema članstvu nego što je to danas, skoro dvije decenije poslije.
"U međuvremenu su tabloidi i televizija lakih sadržaja sve to značajno zakomplikovali i političarima vezali ruke. Predsednik (Aleksandar) Vučić bi sigurno tražio članstvo Srbije u NATO-u kad bi to mogao biti tajni dokument", ističe on i dodaje da NATO ima tolerantan odnos prema činjenici da Srbija pokušava pokazati javnosti u Srbiji da ima jednak nivo saradnje i sa ruskim blokom.
Denis Hadžović, direktor Centra za bezbjednosne studije iz Sarajeva, ističe da Srbija ima znatno veći stepen aktivnosti i programa sa NATO-om nego što to ima BiH.
"Recimo, ako sagledamo broj vježbi sa NATO-om i činjenicu da će Srbija sljedeće godine biti domaćin jedne NATO vježbe i činjenicu da Srbija ima saradnju u okviru zajedničke vojnosigurnosne politike već par godina doprinosi mirovnim misijama, vidi se da Srbija, iako je zvanično neutralna, ima značajne aktivnosti", istakao je on.
Dodao je da se Srbija na neki način ponaša poput Austrije, Finske ili Švajcarske, koje formalno nisu u NATO-u, ali učestvuju u velikom broju programa.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.