SARAJEVO - Na posljednjem konkursu raspisanom za upražnjena radna mjesta u Ministarstvu inostranih poslova (MIP) primljeno je 15 državnih službenika od kojih nijedan nije Hrvat, troje je srpske nacionalnosti, a 12 njih su Bošnjaci.
Ovo su zvanični podaci nedavno objavljeni na veb stranici Agencije za državnu službu (ADS) BiH, koja je provela konkursnu proceduru, a nacionalna struktura pojedinih bh. institucija nije u njihovoj nadležnosti.
Prema aktuelnoj sistematizaciji radnih mjesta u MIP-u, nacionalna struktura nije izbalansirana ni u sjedištu Ministarstva ni u diplomatsko-konzularnoj (DKP) mreži, pa je zaposleno oko 60 odsto Bošnjaka, dok su ostatak Srbi, Hrvati i ostali. Na rukovodećim pozicijama nema nijednog Hrvata na šta je prošle godine upozorio i Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Sven Alkalaj, ministar inostranih poslova BiH, juče nije odgovarao na naše telefonske pozive kako bi objasnio da li misli uskladiti nacionalnu strukturu u MIP-u s Ustavom BiH.
Ana Trišić-Babić, zamjenica ministra inostranih poslova BiH, smatra da kadrovska politika koju Alkalaj vodi ruši svaku ideju o zajedničkoj državi ravnopravnih naroda.
"Na rukovodećim pozicijama u MIP-u bili su predstavnici sva tri naroda i 1998. godine kada je ministar bio Jadranko Prlić. Ne trebam govoriti i da se to poštovalo i poslije kada su ministri bili Zlatko Lagumdžija i Mladen Ivanić, ali kada je došao Alkalaj to je postalo neizvodljivo. Na to dugo upozoravam, ali ništa ne mogu da promijenim", rekla je juče Trišić-Babićeva.
Dodaje da ADS vodi konkurse, ali da se unutar MIP-a, kao i svih ostalih bh. institucija mora poštovati nacionalna struktura.
Ivo Miro Jović, bivši član Predsjedništva BiH i delegat u Domu naroda bh. parlamenta, ogorčen je posljednjim rezultatima konkursa, ali i dvogodišnjim vođenjem MIP-a.
"Ne iznenađuju me rezultati tog natječaja jer su opstrukcije počele čim je raspisan. Nazočio sam kada je jedan od mladih i obrazovanih Hrvata koji ispunjava sve uvjete vraćen sa dokumentacijom i rečeno mu je da natječaj nije ni raspisan. Sad će reći da nije ni moglo drugačije jer se niko od Hrvata nije javio. Ništa me ne čudi, jer je životno opredjeljenje Harisa Silajdžića i njegovog ministra Alkalaja da ponište Hrvate. Nažalost, u tome im je pomogao i Komšić svojom inertnošću", ocijenio je Jović.
Odgovor iz Komšićevog kabineta juče nismo dobili.
Jović tvrdi da u prethodnom sazivu Predsjedništva BiH nije bilo situacija da se u ambasadama ili sjedištu MIP-a zaobiđe jedan narod.
"Dvaput parlament zbog Alkalaja skida točku o radu MVP-a i stanju u DKP mreži, jer jednom izviješće daje osobno kao da je on institucija, a ne njen predstavnik, a drugi put se ni ne pojavi", kazao je Jović i dodao da u parlamentu očekuje odgovore za nagomilane propuste u MIP-u.
Prema statističkim podacima MIP-a, na čelu Ministarstva nema Hrvata, a u 11 samostalnih organizacionih jedinica na čelu su pet Bošnjaka i po tri Srbina i Hrvata. Na drugom nivou upravljanja, 16 šefova odsjeka su Bošnjaci, šest Srbi i tri Hrvati, a jedno mjesto je upražnjeno.
Najbolji kandidati odavno rade u MIP-u
Od 15 radnih mjesta na posljednjem konkursu sedam je pripalo kandidatima koji već rade u MIP-u BiH, jer su bili angažovani po ugovoru o radu ili djelu što se lako može provjeriti u sistematizaciji radnih mjesta.
Asim Dorović i Zlatan Burzić, savjetnici ministra Alkalaja, dok je trajala konkursna procedura položili su javne ispite u Agenciji za državnu službu BiH. Kasnije su osvojili najviše bodova na stručnom pismenom i usmenom ispitu, pa je Dorović postao prvi sekretar u Odsjeku za analizu i planiranje, a Burzić načelnik Službe za informisanje MIP-a. Po nacionalnoj strukturi ovo mjesto pripada Srbinu, jer je Alkalaj svojevoljno sa te pozicije premjestio Nebojšu Regoju. Ratko Kovačević, jedini i drugoplasirani kandidat za načelnike Službe za informisanje MIP-a, žalio se Odboru za žalbe na konkursne procedure i odluka se čeka.