U prvobitnom tekstu je napisano da je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da je težnja Republike Srpske da ostane slobodna, odnosno da sama odlučuje o svojoj budućnosti i da njeni građani sami biraju svoje predstavnike.
"Atak na našu slobodu ide preko otimanja imovine, političkih, finansijskih i sudskih pritisaka", rekao je Stevandić povodom 28 godina od parafiranja Dejtonskog sporazuma.
On je istakao da su Srpska i Srbi suočeni sa nevjerovatnom količinom mržnje i napada, slično kao i Srbija 1912. godine koja je uprkos tome bila pobjednik dva balkanska rata, kao i ostalih ratova.
"Srbi su mnogo puta dočekali oslobođenje, još je red da samo dočekaju ujedinjenje", poručio je Stevandić, prenosi Srna.
Danas se navršilo 28 godina od kada je u američkoj bazi "Rajt Peterson" u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavnopravni poredak.
U prvobitnoj verziji teksta stajalo je da je Dejtonskim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta - Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa, nakon analize "Raskrinkavanja" članak je ispravljen te je taj dio uklonjen.
Ipak, kako je u analizi objavljenoj na portalu Raskrinkavanje, u sklopu serijala “Rasvjetljavanje”, navedeno, tvrdnja o BiH kao državnoj zajednici entiteta stvorenoj potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma zapravo sadrži tri tvrdnje: da je BiH “državna zajednica”, a ne suverena država, da je nastala tek 1995. godine u Dejtonu i da je “sastavljena” od entiteta – što predstavlja suštinu manipulativnog narativa kojim se negira državnost Bosne i Hercegovine.
Kako navodi portal “Raskrinkavanje” uvidom u prve redove Ustava Bosne i Hercegovine može se zaključiti da nijedna od tri spomenute tvrdnje nije tačna. Naime, već u prvom članu Ustava BiH, koji je aneks u okviru Dejtonskog sporazuma potpisanog 1995. godine, navodi se:
“Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada "Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama.
Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama.”, stoji u analizi portala Raskrinkavanje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.