SARAJEVO - Služba tretmana i resocijalizacije KPZ Zenica napravila je propust prilikom procjene rizika i odobravanja dopusta osuđeniku Karaju Kamelu bin Aliju, koji je zvanično u bjekstvu od 27. jula i za kojim je juče Inteprol raspisao crvenu međunarodnu potjernicu.
Također, jučer su na slobodu puštena i dvojica Zeničana uhapšena u srijedu navečer u akciji potrage za Bin Alijem, poznatijim kao Abu Hamza. Fikret Bekrić i Adnan Smajić iz Zenice osumnjičeni su da su Abu Hamzi pomagali u skrivanju nakon bjekstva.
Karaj Kamel bin Ali, Tunižanin kojem je oduzeto bh. državljanstvo, u bjekstvu je od 27. jula. Tada se sa odobrenog odmora trebao vratiti u Kazneno-popravni zavod (KPZ) Zenica gdje je izdržavao višegodišnju zatvorsku kaznu, ali to nije uradio. Od 3. avgusta, po difuznoj potjernici tražen je na međunarodnom nivou, u svih 187 zemalja članica Interpola.
Entoni Šeperić, portparol Ministarstva pravde FBiH, rekao je juče da je inspekcijski nalaz o odobravanju godišnjeg odmora, odnosno vanzavodskih pogodnosti za Abu Hamzu proslijeđen direktoru KPZ Zenica Nihadu Spahiću. Kaže da je Spahiću naloženo da pokrene postupak za utvrđivanje odgovornosti protiv službenika i namještenika KPZ-a koji su sudjelovali u odobravanju pogodnosti.
"Sigurno je da će direktor KPZ-a istragu usredotočiti na Službu tretmana i resocijalizacije budući da ona, odnosno tim, odlučuje o odobrenju vanzavodskih pogodnosti", istakao je Šeperić.
Kaže da su inspektori za izvršenje krivičnih sankcija pregledali lični dosije Abu Hamze i ustanovili kako je ispunjavao zakonske uvjete za korištenje vanzavodskih pogodnosti.
"Uprava je uzela u obzir činjenicu da je Karaj Kamel već devet puta koristio vanzavodske pogodnosti. Svaki put se uredno javljao Policijskoj upravi i sve sigurnosne agencije u BiH bile su redovno obavještavane o njegovom kretanju pa je u tom smislu procjena sigurnosnog rizika bila minimalna", objasnio je Šeperić istakavši kako je procjena rizika u ovom slučaju bila problematična.
Tokom istrage je utvrđeno da su nedostajale službene informacije na osnovu kojih bi KPZ mogao zaključiti da Abu Hamza predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost. Šeperić tvrdi da to ne amnestira Upravu KPZ od odgovornosti.
"Naložili smo ditrektoru da otkloni uočene nedostatke. U njegovoj je nadležnosti da provede istragu u službama KPZ-a. Kada kompletiramo podatke, niti jedina opcija nije isključena", rekao je Šeperić.
Govoreći o razlozima puštanja na slobodu Fikreta Bekrića i Adana Smajića, Senada Tarabar, tužiteljica Kantonalnog tužilaštva u Zenici, rekla je juče da nije bilo zakonskog osnova za predlaganje pritvora.
"Za krivično djelo skrivanja bjegunca za koje su osumnjičeni Bekrić i Smajić predviđena je kazna do godine zatvora. Priznali su da su bili u kontaktu s Karajem Kamelom bin Alijem dok je bio na godišnjem, te da su pili kafu s njim i njegovom ženom. Vjerovali su da će se vratiti u KPZ, jer je slobodno šetao gradom za vrijeme odmora", istakla je tužiteljica Tarabar.
Zakazali u procjeni rizika
KPZ Zenica ispoštovao je zakonsku proceduru prilikom odobravanja vanzavodskih pogodnosti za Karaja Kamela, tvrdi direktor ovog zavoda Nihad Spahić.
"Ustanovljeno je da je problem procjena rizika. Ali rizik u ovakvim situacijama uvijek postoji. Karaj Kamel u posljednjih osam mjeseci se bio primirio. Iako je rad dobrovoljan, radio je, na osnovu čega je dobio vanzavodske pogodnosti", istakao je Spahić dodavši da će postupiti po preporukama Ministarstva pravde FBiH.
On nije želio reći ko je dao odobrenje za dopust Abu Hamzi, a portparol Ministarstva pravde FBiH Entoni Šeperić tvrdi da odobrenje o vanzavodskim pogodnostima, na osnovu procjene dvadesetak ljudi, potpisuje direktor KPZ.
Prijetnje tužiocu
Karaj Kamel bin Ali bh. državljanstvo je dobio na osnovu učešća u jedinici "El-Mudžahid" Armije BiH, a oženjen je državljankom BiH.
Ministarstvo sigurnosti BiH proglasilo ga je opasnim po nacionalnu sigurnost zbog veza s terorističkim organizacijama. U trenutku bijega, u Zenici je izdržavao kaznu za razbojništvo, prijetnje tužiocu i nasilje u porodici. Ranije je izdržao sedmogodišnju zatvorsku kaznu zbog ubistva Arapa poznatog kao Abu Velid. Dovođen je i u vezu s pokušajem atentata na papu Ivana Pavla Drugog tokom njegove posjete Sarajevu 1997. godine.