BiH

Zemljotresi pojačali tim za bitku protiv odlagališta otpada na Trgovskoj gori

Zemljotresi pojačali tim za bitku protiv odlagališta otpada na Trgovskoj gori
Foto: N.N. | Zemljotresi pojačali tim za bitku protiv odlagališta otpada na Trgovskoj gori

BANJALUKA, NOVI GRAD - Još četiri člana dobiće ekspertski tim za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore, na granici sa BiH, a razlog je novonastala situacija prouzrokovana zemljotresima u Hrvatskoj i BiH.

Naime, već duže vrijeme ne miruje tlo u regionu, a pogotovo u susjednoj Hrvatskoj, gdje je krajem prošle godine zabilježen katastrofalan zemljotres, s epicentrom u selu Strašnik, udaljenom svega oko 40 kilometara vazdušne linije od moguće lokacije centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Napokon, mjesecima nakon što je stravični zemljotres, 29. decembra prošle godine, opustošio Petrinju i okolinu, BiH je i zvanično odlučila da tu okolnost svrsta u svoje argumente kojima će reći "ne" opasnom otpadu u blizini svoje granice.

Izrađen je, naime, Prijedlog odluke o dopuni Odluke o imenovanju ekspertskog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore.

Za razliku od ranije odluke, u novoj se nalaze još četiri imena, odnosno člana ovog ekspertskog tima. U pitanju su Hazim Hrvatović, stručnjak za regionalnu geologiju, zemljotrese i seizmička ispitivanja, Munir Jahić, dugogodišnji profesor na više univerziteta, stručnjak za hidrotehniku, Zvjezdan Karadžin, ekspert Vlade FBiH za procjenu uticaja na životnu sredinu, te Mario Crnković, dugogodišnji pratilac aktivnosti Hrvatske u vezi sa Trgovskom gorom.

Crnković je, inače, predsjednik Udruženja "Green team" Novi Grad, a ističe da smo svjedoci da se područje Trgovske gore, kako tvrdi, treslo više od 1.000 puta u posljednjih pola godine.

"Smatramo ovo ozbiljnim argumentom s obzirom na to da potvrđuje prethodno iznesene stavove naših eksperata koji su na kvalitetan način u pisanoj formi obrazložili neprihvatljivost Trgovske gore kao lokacije za deponovanje radioaktivnih i drugih opasnih otpada. Pomenuti zemljotresi su poziv da se pored svih ostalih argumenata posebno posveti pažnja protivljenju prirode, pored jasnih protivljenja građana", naglašava Crnković u izjavi za "Nezavisne novine".

Kako Crnković primjećuje, zanimljivo je i da su zagovarači ideje da se nedaleko od rijeke Une deponuju opasni otpadi krenuli u takozvanu studiju potresne opasnosti za ciljano područje Trgovske gore.

"Ekspertski i pravni tim su suštinski u ovom trenutku najbolji mehanizmi koji treba da daju odgovor na neodgovorne ideje koje dolaze iz Hrvatske. Pohvalio bih razumijevanje institucija za potrebu uključivanja NVO sektora u rad ekspertskog tima, ali i upozorio da su pravni i ekspertski tim mehanizmi koji predlažu korake i moguća rješenja te da institucije moraju proaktivno djelovati jer je dobra saradnja osnovni preduslov za pozitivan ishod. Nemamo prostora ni vremena za spore procedure, nerazumijevanja i političke kalkulacije", kaže Crnković.

Emir Dizdarević, zamjenik direktora Državne regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH, predsjedavajući je ovog ekspertskog tima. U izjavi za "Nezavisne novine" on ocjenjuje da je bitna uloga novih članova ovog tima.

"Pojačali smo tim stručnjacima iz oblasti seizmologije. Svjedoci smo šta se događa na Baniji pa i kod nas, recimo na području Kostajnice i Dubice. Član tima je, dakle, profesor Hrvatović, koji se svoj cijeli radni vijek bavi seizmologijom. Tu je i profesor Jahić, koji se cijeli život bavi oblašću zbrinjavanja otpada. Profesor Karadžin ima iskustvo, između ostalog, u izradama strateških studija uticaja na okolinu. Crnković nam sakuplja dokumentaciju preko svojih kontakata jer mi je zvanično ne dobijamo", ističe Dizdarević u izjavi za "Nezavisne novine".

Podsjetimo, uprkos brojnim upozorenjima iz BiH, Hrvatska ne gubi vrijeme u namjeri da na Čerkezovcu gradi centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u hrvatskoj opštini Dvor, na granici sa BiH. Formiranje tog centra, procjenjuje se, ugrozilo bi zdravlje oko 250.000 stanovnika u 13 opština u slivu rijeke Une te imalo negativan uticaj za životnu sredinu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije