BRČKO - Luis Krišok, v.d. visokog predstavnika u BiH, rekao je da koristi sva ovlašćenja koje ima visoki predstavnik, uključujući i bonske.
Krišok o svom statusu u OHR-u
"Izraz 'vršilac dužnosti' značajan je u političkom, a ne u pravnom smislu. To je politička karakterizacija koja odražava stav Upravnog odbora Savjeta za primjenu mira (PIC) da je moje imenovanje privremenog karaktera i ostaje na snazi samo do imenovanja novog visokog predstavnika", rekao je Krišok za Večernji list i dodaje:
"Nadam se da će se do 14. jula postići koncenzus, ali je to na kraju pitanje za vlade koje su uključene u taj proces".
Kako kaže ne bi bilo primjereno da spekulišem o razgovorima koji su u toku na nivou članova Upravnog odbora Savjeta za primjenu mira.
"Važno je da Kancelarija visokog predstavnika bez prekida nastavlja svoje djelovanje. Nastavit ću provoditi mandat s punim ovlaštenjima koje su mi povjerene sve dok Upravni odbor Savjeta za primjenu mira ne odluči drugačije", rekao je Krišok.
Različita mišljenja u PIC-u
Ističe da je prirodno da članovi Upravnog odbor Savjeta za primjenu mira imaju različita mišljenja o određenim pitanjima.
"To je dio svake ozbiljne međunarodne rasprave. Ono što je važnije od bilo kakvih razlika jest da svi dijele iste ključne ciljeve, a to su potpuna provedba Dejtonskog mirovnog sporazuma, te očuvanje mira, stabilnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine", naglašava američki diplomata i dodaje:
"Ne vjerujem da različita stajališta sama po sebi na bilo koji način slabe Kancelarije visokog predstavnika. Mandat Kancelarije visokog predstavnika utvrđen je Dejtonskim mirovnim sporazumom, a moja je odgovornost izvršavati taj mandat nepristrano, dosljedno i u interesu svih građana Bosne i Hercegovine".
Pročitajte još:
Kako objašnjava članovi Upravnog odbora PIC svjesni su da je jedinstvo od ključne važnosti te ostaju predani njegovu očuvanju.
"Usaglašen međunarodni pristup pridonosi stvaranju okruženja koje omogućuje provođenje reformi, uspješnije djelovanje institucija i puno poštovanje ustavnog poretka", naveo je Krišok za Večernji list.
Dijalog sa političkim akterima
Navodi da je otvorena komunikacija sa svim političkim akterima od ključnog je značaja i u potpunosti se slaže da se dijalog mora voditi na otvoren, direktan i iskren način.
"Naš je zadatak razgovarati sa svima. U skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom podstičemo politički dijalog na svim nivoima, ali pritom očekujemo da se vodi uz puno poštovanje Ustava, vladavine prava i institucija Bosne i Hercegovine", naglašava i stiče:
"Vjerujem da svi dijelimo isti cilj: Kancelarija visokog predstavnika nikada nije bio zamišljen kao trajno obilježje političkog sistema Bosne i Hercegovine. Krajnji je cilj oduvijek bio stabilna, funkcionalna, prosperitetna i samoodrživa Bosna i Hercegovina, s institucijama koje mogu preuzeti punu odgovornost za budućnost zemlje".
Kako kaže, dok se taj cilj ne ostvari, Kancelarija visokog predstavnika ostaje neophodan dio međunarodnog okvira koji podupire mir, stabilnost i ustavni poredak Bosne i Hercegovine te pomaže njezinim vlastima u ostvarivanju tih ciljeva".
Ko je Luis Krišok
Podsjećamo, Luis Krišok, američki diplomata i supervizor za Brčko distrikt, preuzeo je 1. jula rukovođenje Kancelarijom visokog predstavnika (OHR) i to kao vršilac dužnosti.
Krišok na tu poziciju dolazi i kao zamjenik visokog predstavnika, a njegov status kao v.d. do sada nije zabilježen kada je riječ o OHR-u.
Njega su na tu funkciju postavili članovi Savjeta za primjenu mira (PIC) koji ni 30. juna nisu postigli dogovor o imenovanju novog visokog predstavnika.
Lusi Krišto je preuzeo dužnost od Kristijana Šmita koji odlazi iz BiH.
Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, priznao je da je pritisak iz Sjedinjenih Američkih Država doprinio njegovoj odluci da prije vremena napusti to mjesto, rekavši da je "došlo do ogromnog i neočekivanog pritiska iz SAD".
Prije imovanja u OHR on je obavljao dužnost stalnog saradnika Stejt departmenta na Institutu Polar pri Međunarodnom centru za načune radnike Vudrou Vilson u Vašingtonu.
Od 2021. do 2023. godine bio je na dužnosti višeg zamjenika SAD za Arktik. Dužnosti koje je Krišok obavljao u inostranstvu na višem rukovodim funkcijama uključuju poziciju generalnog konzula SAD u Vladivostoku u Rusiji. Bio je i otpravnik poslova u St Džordžsu u Grenadi. Prije stupanja na dužnost u Stejt departmentu Krišok je predavao socijologiju na Uralskom državnom univerzitetu i bio zamjenik direktora Projekta građanskog obrazovanja u Rusiji.
Krišok je diplomirao teologiju i magistrirao teologiju. Istaknuti je diplomac Ajzenhauer škole za nacionalnu bezbjednost i strategiju resursa Univerziteta za nacionalnu odbranu gdje je studirao energetiku. Na stranici OHR-a navedeno je i da "radno poznaje" bosanski/srpski/hrvatski, ukrajinski i ruski jezik.