Svake godine nas očekuju dva ili tri udara jakih olujnih, orkanskih vjetrova, sve duži toplotni talasi i periodi sa sušom, kao i oni sa jakim kišama koji mogu usloviti poplave, upozorio je Goran Trbić, klimatolog i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.
U intervju za "Nezavisne novine" govorio je o klimatskim promjenama koje su uzrok ekstremnih vremenskih nepogoda čiji smo svjedoci ovih dana, kada smo u kratkom periodu imali toplotni talas, poplave i požare.
"Ne samo da su se temperature povećale, nego je došlo i do povećanja ekstrema, koji su, po mom mišljenju, i glavna prijetnja čovječanstvu", kazao je Trbić za "Nezavisne", dodajući da ekstreme, nažalost, možemo očekivati i u narednih deset godina.
NN: Nakon dugog sušnog perioda stigle su kiše koje su stvorile poplave, uslijedio je ponovo skok temperature te jako nevrijeme sa jakim udarima vjetra, a sada imamo požare. Da li je ovo uobičajeno i očekivano te šta je uzrok ovakvim vremenskim uslovima?
TRBIĆ: Ovakve česte promjene ekstremnih stanja nisu uobičajene za naše prostore. Mi se nalazimo u umjerenoj klimatskoj zoni, i po temperaturi i po režimu padavina. Činjenica je da su klimatske promjene ovdje na djelu. Ne samo da su se temperature jako povećale, nego je došlo i do povećanja ekstrema, koji su, po mom mišljenju, i glavna prijetnja čovječanstvu. Ako gledamo naše prostore, ovakvih je pojava bilo i ranije, ali su one danas mnogo intenzivnije, mnogo su češće, a česta je i smjena tih ekstrema jednih za drugim. Na ovo su klimatolozi i ukazivali prije pet ili šest godina, kada su analizirali klimatske modele i ekstremne uslove, kao što su povećane suše, poplave i toplotni talasi, a nakon toplotnih talasa, kada dođe do proboja hladnog fronta, koji uslovljava drugačiju cirkulaciju vazduha, po pravilu dolazi do jakih vjetrova. Kada je riječ o požarima, pored ljudskog faktora, činjenica je da dugi sušni periodi uz sve veće i veće temperature stvaraju povoljnije uslove za nastanak požara.
NN: Najavljeno je da će se temperatura ove sedmice svakodnevno povećavati za po jedan stepen Celzijusa? Šta dovodi do toga da u kratkom roku imamo velike razlike u temperaturi?
TRBIĆ: Prema prognozama, u avgustu nas sigurno čeka još jedan toplotni talas, gdje će temperature u hladu biti oko 35 stepeni Celzijusa. To je već četvrti ili peti talas gdje su temperature preko 35 stepeni tokom ovog ljeta. To se ranije nije dešavalo, čak i broj tropskih noći je porastao za oko 40 ili 50 odsto. Juni ove godine je, prema mjerenjima, jedan od najtoplijih, ako ne i najtopliji mjesec u istoriji i to na globalnom nivou.
NN: Kažete da nam slijedi još jedan toplotni talas. Da li će on uzrokovati još neke klimatske ekstreme. Šta možemo očekivati?
TRBIĆ: To je više pitanje za prognostičare, ja sam klimatolog, ali je sigurno da se, ako poslije visokih temperatura dođe do proboja hladnog vazduha, što je realno očekivati, može desiti da imamo jake vjetrove, jake kiše, a moguće je da to sve bude praćeno gradom.
NN: Da li će situacija, kada je riječ o klimi, u bliskoj budućnosti postati još gora, šta nam slijedi u budućnosti?
TRBIĆ: Većina naučne javnosti je ujedinjena u mišljenju da su za klimatske promjene krive negativni efekti staklene bašte, sagorijevanje fosilnih goriva, nafte i ulja, koncentracija CO2 u atmosferi je sve veća i veća. Shodno tome ovakve ekstreme, nažalost, možemo očekivati i u narednih deset godina. Temperature su već porasle za oko 1,1 ili 1,2 stepena Celzijusa, a naučnici smatraju, ako taj rast ide preko 1,5 stepeni, da će biti veoma teško upravljati klimatskim sistemom. Krajnji je čas da se nešto uradi u vezi s tim pitanjem.
NN: Šta se može učiniti da se situacija stabilizuje?
TRBIĆ: Već su uloženi napori da se stabilizuje rast CO2, u to se uključila i Republika Srpska, kao i BiH. Međutim, klimatske promjene uzele su veliki mah, mislim da smo krenuli dosta blago u borbu protiv klimatskim promjene te da moramo ići mnogo agresivnije u smanjenju emisije CO2 da bismo onda dugoročno mogli da govorimo o stabilizaciji klimatskog sistema i mogućnosti upravljanja klimatskim promjenama. Treba da se izvrši stabilizacija rasta CO2, kasnije da se izvrši i smanjenje, jer će to imati direktan uticaj na klimu da bismo se mogli vratiti klimatskim ulovima koje smo imali prije dvije ili tri decenije.
NN: Ako agresivnije pristupimo smanjenju emisije CO2 i na neki način stabilizujemo situaciju, koliko će nam godina biti potrebno da se vratimo tim klimatskim uslovima od prije dvije ili tri decenije?
TRBIĆ: Sigurno je da će nam trebati makar dvije ili tri decenije da bismo došli do stabilizacije klimatskog sistema. Zbog naše djece, naših potomaka, mi moramo djelovati mnogo aktivnije. Ovakve promjene su se dešavale i u prošlosti, ali su se toplotne promjene iz toplog u hladni period dešavali kroz nekoliko stotina hiljada godina, a sada se dešavaju kroz nekoliko decenija. Ovakvih ekstrema će biti sve više i češće.
NN: Na koji način se građani mogu zaštititi od destruktivnih uticaja ovakvih klimatskim promjena te šta možemo svi učiniti da potpomognemo stabilizaciji klimatskog sistema?
TRBIĆ: Edukacija je veoma bitna, kao i informisanje građana. Moramo se prilagođavati klimatskim promjenama. Nas svake godine očekuju dve ili tri udara jakih olujnih, orkanskih vjetrova, sve duži toplotni talasi i periodi sa sušom, kao i oni sa jakim kišama koji mogu usloviti poplave. Građani treba da slušaju struku. Kada ljekari preporučuju kako da se, na primjer, izlažemo suncu i kada da se ne izlažemo, građani treba da slijede te savjete. Da slijedimo savjete iz građevinske struke, kako da završimo gradnju objekata da odolijevaju jakim udarima orkanskih vjetrova, ali i da uklonimo oboljela stabla koja bi usljed udara vjetrova mogla prouzrokovati štetu. Svako na svom nivou može pomoći, prije svega smanjenjem korištenja motora koji troše fosilna goriva. Tu je i okretanje alternativnim izvorima energije, da bismo smanjili potrebu za trošenjem struje iz termoelektrana. Kroz čuvanje energije i kroz ekološki odnos prema životnoj sredini od pojedinca do ljudi koji donose krupne odluke, svi na svom nivou moramo imati veći ekološki odnos prema životnoj sredini.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.