BANJALUKA - Studenti iz Poljske sa Katedre srpskog i hrvatskog jezika Univerziteta u Vroclavu, njih 13, predvođeni profesoricom Gordanom Đurđev Malkievič, stigli su prošle sedmice u Republiku Srpsku.
Ova grupa studenata je prvi put u Banjaluci u okviru terenske nastave i realizacije naučnoistraživačkog projekta o Poljacima koji su se doselili na ove prostore, kazala je za "Nezavisne novine" Gordana Đurđev Malkievič, koja već dugo godina radi istraživanja u Boleslavjecu sa Poljacima koji su porijeklom iz ovih krajeva.
Dodaje da su studenti oduševljeni Banjalukom i svim krajevima koje su posjetili i žale što se njihova posjeta bliži kraju.
Neka od mjesta koja su posjetili su i Prnjavor, Laktaši, Gradiška, Sarajevo, kao i sela u kojima su nekada živjeli i još žive Poljaci.
"U subotu se vraćamo za Poljsku, a u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj smo obišli mnoge javne ustanove, znamenitosti, kao i mjesta gdje žive Poljaci i njihovi potomci. Jedan čitav dan bili smo u Čelinovcu kod Gradiške, gdje su nas sjajno ugostili, posjetili smo groblja Poljaka, koja svjedoče o ljudima koji su ovdje živjeli i osnovali svoje porodice", kazala je Đurđev Malkievičeva.
Ističe da je trebalo da idu u Novi Martinac kod Srpca, ali zbog vremenskih nepogoda i poplava nisu mogli realizovati tu posjetu.
"Posjetili smo grob našeg dragog saradnika i prijatelja profesora Miloša Miškovića u prnjavorskom selu Prosjek. Mišković je iza sebe ostavio niz publikacija, udžbenika i naučnih radova, nosilac je i ordena 'Bene Merito' za promociju Poljske u svijetu. Da njega nije bilo, niko ne bi znao za mnoga groblja Poljaka i njihove životne priče, a eto došao je red da smo i mi potražili mjesto njegovog vječnog počinka. Studenti su mu zapjevali poljske pjesme, što je bilo emotivno, ali i potresno", kazala je profesorica i dodala da je primjetno da mlađe generacije Poljaka slabije govore poljski jezik.
"Kako su nam kazali, do toga je došlo jer se jednostavno poljski nije dovoljno govorio u kući. Međutim, u Čelinovcu smo sreli baku koja jako dobro priča i pjeva na poljskom, a i u Prnjavoru je osjetna reaktivizacija učenja poljskog jezika kod mlađih generacija. Kako nam je jedan stariji potomak ispričao, njegovi roditelji su govorili na poljskom kada nisu željeli da djeca čuju o čemu se radi, ako su neke važne ili ozbiljne teme", objašnjava Đurđev Malkievičeva.
Zvanično, po popisu koji je urađen 2013. godine, Poljaka u BiH ima ukupno 258, gdje je grad u kojem živi najviše Poljaka u BiH i Republici Srpskoj po istom popisu Prnjavor, ukupno 64, kazao je za "Nezavisne novine" Tomislav Durtka, stručni saradnik za nacionalne manjine Gradske uprave Prnjavor, kao i osnivač i projekt koordinator Udruženja Poljaka "Boleslaviec" iz Prnjavora.
"Smatram taj podatak netačnim, jer poznajem samo u Prnjavoru preko 200 ljudi koji su poljskog porijekla i većina su članovi Udruženja Poljaka 'Boleslaviec' iz Prnjavora. To je generalno slučaj sa svim nacionalnim manjinama u BiH koje se izjašnjavaju pripadnicima konstitutivnih naroda plašeći se da će, ukoliko se iskreno izjasne na popisu, izgubiti neka od prava koji im pripadaju. Uzrok tome je segregacijski Ustav BiH koji sve manjine stavlja u nepovoljan položaj i poziciju građana drugog reda. O tome konkretno govori presuda 'Sejdić i Finci', koja ni nakon 14 godina nakon presude Evropskog suda za ljudska prava nije sprovedena", smatra Durtka.
Studenti iz Poljske odlično govore srpski jezik, a većina ih je saglasna da im je najveći problem tokom studija bilo savladavanje ćirilice. Potvrdili su da se žele vratiti u Srpsku, a kako navode, u Poljskoj se ne zna dovoljno o životima Poljaka koji su se doselili na ove prostore još početkom 19. vijeka.
Maciej Ogrocki studira slavistiku na Univerzitetu u Katovicama, ali je studije započeo na Univerzitetu u Vroclavu. Ističe da nema velike razlike između naroda u BiH i Poljskoj.
"Na početku je bilo teško savladati srpski jezik, ali sam živio u Banjaluci pola godine, na studentskoj razmjeni, što mi je jako pomoglo da napredujem. Pravo je zadovoljstvo učiti o istoriji ovih krajeva, a sjajnu saradnju imam sa Poljacima u Prnjavoru", kazao je Ogrocki.
Zuzana Briger studentkinja je druge godine na Univerzitetu u Vroclavu, a i prije početka studija bila je zainteresovana za istoriju naroda bivše Jugoslavije.
"Učila sam srpski jezik i samostalno, jer me Balkan uvijek privlačio. Jako je zanimljivo da ovdje žive Poljaci, i čitava istorija njihovog dolaska u ove krajeve. Srpska je multikulturalna sredina, kao na primjer Prnjavor, gdje ima mnogo nacionalnih manjina, što mi je jako zanimljivo", kazala je Brigerova.
Patrik Malinovski student je prve godine srpskog jezika, ali i treće godine ruskog jezika, i kako kaže, uskoro će se vratiti u Banjaluku.
"Srpski sam lakše savladao, posebno ćirilicu, jer već učim i ruski jezik, što mi otvara vrata da istražujem mnoge teme, kao što je o Poljacima koji su živjeli i žive na prostoru BiH, o čemu nisam ništa znao dok nisam počeo studirati. Čitava ta istorija je jako zanimljiva, a sljedeće godine u martu ću nastaviti studije u Banjaluci i istraživanja na ovu temu", kazao je on.
Mnogi Poljaci ostavili su svoj pečat na prostorima Republike Srpske, a jedan od njih je i Artur Burda, počasni konzul Poljske u Kraljevini Jugoslaviji i osnivač Rotari kluba u Banjaluci, o kome su studenti iz Poljske imali priliku slušati predavanje.
Univerzitet u Vroclavu je najveći univerzitet u Donjoj Šleziji u Poljskoj, na kojem studira oko 22.000 studenata. Ovaj univerzitet obuhvata 10 fakulteta, među kojima su Filološki fakultet i Institut za slavističke studije, na kojem se izučava srpski jezik. Jedan je od najstarijih evropskih univerziteta koji je do sada dao 11 nobelovaca iz različitih oblasti.