SARAJEVO - Dvije trećine pacijenata u FBiH čekaju duže od dva dana na uslugu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a medicinskih timova je duplo manje od potrebnih 1.200.
Domovi zdravlja ne pružaju na vrijeme usluge pacijentima i ne rješavaju većinu potreba korisnika, dok dostupnost zdravstvenih usluga nije ista za sve jer kantoni ne provode federalne akte pa građani imaju različit obim usluga na raspolaganju i iznos participacije.
Istakavši ovo, revizori su u izvještaju revizije učinka primarne zdravstvene zaštite u FBiH ocijenili da se neracionalno koriste resursi i neefikasno upravlja sistemom primarne zdravstvene zaštite.
Majda Behram-Stojanov, portparol nevladine organizacije "Centri civilnih inicijativa", istakla je da su građani često, iako imaju ovjerenu zdravstvenu knjižicu, prinuđeni ići kod privatnika jer ne mogu dočekati svoj termin kod ljekara kako bi se liječili.
I revizori su potvrdili da čak trećina ispitivanih pacijenata koji se naruče kod ljekara opšte prakse, kada dođu u dogovoreni termin na koji čekaju nekoliko dana, opet čekaju pet do deset minuta, a nekad i duže. I nenaručeni pacijenti u 88 odsto slučajeva čekaju da ih primi njihov doktor, većinom duže od 20 minuta.
Iako imaju ovjerenu zdravstvenu knjižicu, moraju ići kod privatnika, rekla Behram-Stojanova
"Uvođenje sistema naručivanja u porodičnoj medicini je dobra praksa, ali sistem nije dovoljno razvijen", uočili su revizori.
Uz to, menadžmenti domova zdravlja ne planiraju zapošljavanje na osnovu potreba pa nemedicinsko osoblje čini i do 40 odsto ukupnog broja zaposlenih, a složen i komplikovan način izvještavanja opterećuje medicinsko osoblje. Revizori su ukazali da ljekari porodične medicine imaju istu naknadu bez obzira na to koliko rade i nemaju motivaciju.
Iako su se vlasti na svim nivoima u FBiH kroz propise i strategije opredijelile za jačanje primarne zdravstvene zaštite kako bi ona bila sposobna da rješava 80 odsto potreba stanovništva, ovo nije ostvareno. Zavodi zdravstvenog osiguranja ne raspoređuju novac domovima zdravlja na osnovu njihove efikasnosti s obzirom na to da je i ne prate pa je u većini slučajeva domovima zdravlja s više primljenih pacijenata dodjeljivano manje sredstava u odnosu na druge. Većina kantona nema plan potrebnih kadrova i dovoljno ne analizira stanje u zdravstvenoj zaštiti, dok Ministarstvo zdravstva FBiH ne vrši adekvatan monitoring i evaluaciju. U Fond solidarnosti u pet godina je iz budžeta FBiH izdvojeno oko 27 odsto od predviđenih sredstava. Pri tome sredstva nisu korištena za ujednačavanje razlika po kantonima i preventivne usluge, zbog čega je i osnovan.
Revizori su konstatovali da zbog nedostataka u upravljanju primarnom zdravstvenom zaštitom građani nemaju povjerenje u javno zdravstvo.
"Broj oboljelih se povećava. Skupo je liječiti se jer smo sve siromašniji, pa ovakve analize treba da posluže vlastima da se krene u reformu zdravstva", ocijenila je Behram-Stojanova.
Cijene usluga
Za pet godina je broj posjeta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u FBiH porastao za 18 odsto, a utrošak sredstava za 32 odsto.
Samo za 21 dom zdravlja u 2009. godini, koji pokriva oko 927.500 stanovnika i ima skoro 4.000 zaposlenih, dodijeljeno je 99 miliona KM, a pruženo je 19,1 milion usluga, utvrđeno je revizijom učinka.