BANJALUKA, ISTOČNO SARAJEVO - I dok se, prema mišljenju jednog dijela naših sagovornica, novinarke još nisu otarasile tereta od samih začetaka novinarstva, kada su za žene bile rezervisane lakše teme, druge opet smatraju da je bavljenje ozbiljnijim temama stvar ličnog izbora same novinarke.
"Mnoge mlade novinarke su i majke i ne mogu toliko da se posvete tom poslu te one same biraju da se bave lakšim temama, da rade za neke revijalne emisije, jutarnje programe, ali to isključivo zavisi od svakog pojedinačno", istakla je Vesna Stakić, novinar Informativno-tehničkog centra Radio-televizije Republike Srpske u Istočnom Sarajevu, te dodala da, kada je u pitanju medijska kuća u kojoj je ona zaposlena, ne postoje rezervacije za lakše i teže teme.
Smatra da je sve pitanje ličnog izbora te ukoliko bilo koja novinarka želi da se bavi istraživačkim novinarstvom i ukoliko želi da se posveti tome maksimalno, niko je u tome neće spriječiti, niti će joj kolege, kako kaže, na bilo koji način biti konkurencija.
"Kada je moja medijska kuća u pitanju i što se urednika tiče, sva vrata su vam otvorena i nemamo problem s tim čime ćemo se baviti i koje ćemo teme obrađivati", kazala je Stakićeva.
Gorana Jakovljević, novinarka Anadolije, smatra da se žene u novinarstvu ipak u manjoj mjeri bave ozbiljnijim informativnim temama u odnosu na muškarce.
"Nisam sigurna da li je to zbog toga što im se ne pruža prilika ili se zbog sopstvene nesigurnosti radije odlučuju za lagane sadržaje", navodi Jakovljevićeva.
Istakla je da su u novinarstvu kod nas predrasude i dalje veoma izražene. Njihovom razbijanju, ističe, nije pomogao ni veliki broj žena za primjer koje su se izborile za svoj položaj i pokazale da su jednake.
"Nažalost, postoje i urednici koji će važne teme radije prepustiti muškarcima, a ono što je najčudnije - često su to upravo žene od kojih bi se očekivalo razumijevanje i podrška za mlađe koleginice", rekla je Jakovljevićeva.
S obzirom na to da se njoj lično, kako dodaje, nije dešavala ovakva vrsta diskriminacije, smatra da novinarke ne treba da se mire sa situacijom, nego da svojim primjerom pokažu da mogu zapeti jednako dobro kao i muškarci.
Mirela Savić, novinarka BHRT-a iz Banjaluke, kazala je da su novinari ovog medijskog servisa ravnopravni kada je riječ o svim oblicima novinarskog izražavanja.
"Osnovni kriterijum je sposobnost da novinarka ili novinar tačno, objektivno, brzo i analitično informiše javnost, istovremeno poštujući i moralne norme", rekla je Savićeva.
U prethodnih godinu dana je, kaže, uživo izvještavala sa brojnih visokorizičnih događaja poput protesta u Banjaluci, kada je dolazilo do fizičkog kontakta između policije i demonstranata, sukoba između policije i migranata u Bihaću, prirodnih nepogoda, itd.
"Naravno da nije uvijek jednostavno. Novinarstvo, kao i svaka profesija, ima i lice i naličje, ali građa mozga je ista kod novinarki i kod novinara, a mogućnost korišćenja ne zavisi od pola", naglasila je Savićeva.
Tekst je nastao u saradnji sa "BH novinarima" u okviru projekta "Jačanje mreže novinarki u Bosni i Hercegovini"
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.