BANJALUKA - Javnim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj odobreno je ukupno 314 specijalizacija, dok su privatnim odobrene 34 specijalizacije, navedeno je u Godišnjem planu specijalizacija i supspecijalizacija za 2020. godinu objavljenom u "Službenom glasniku RS".
Prema ovom planu, najviše specijalizacija je odobreno Univerzitetskom kliničkom centru RS, i to 147 specijalizacija, a govoreći o konkretnim specijalizacijama odobrenim ovoj zdravstvenoj ustanovi, najviše ih je u oblasti anesteziologije, reanimatologije i intenzivne terapije, odnosno 20 specijalizacija u ovoj oblasti.
"UKC RS je odobreno i sedam specijalizacija u oblasti infektologije, 12 kardiologije, četiri specijalizacije dječje hirurgije, pet pulmologije", navedeno je u planu.
Najvećoj zdravstvenoj ustanovi u RS je, između ostalog, odobreno i osam specijalizacija pedijatrije, tri maksilofacijalne hirurgije, sedam radiologije, tri plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije.
Kada su u pitanju ostale zdravstvene ustanove, bolnici u Gradišci je odobreno 14 specijalizacija, bolnici "Sveti apostol Luka" Doboj 21 specijalizacija, prijedorskoj bolnici "Dr Mladen Stojanović" pet specijalizacija, a specijalizacije su, kada su u pitanju javne zdravstvene ustanove, odobravane i domovima zdravlja u RS.
Najviše specijalizacija su javne zdravstvene ustanove u RS zatražile u oblasti anesteziologije, reanimatologije i intenzivne terapije, i to 33.
Kada je u pitanju ukupan broj specijalizacija odobrenih javnim zdravstvenim ustanovama, odboravane su još i specijalizacije gastroenterologije, kliničke farmacije, urgentne medicine, otorinolaringologije, psihijatrije, interne medicine i dr. Supspecijalizacije su odoboravane iz oblasti internističke onkologije, fonijatrije, interventne radiologije, bolesti zavisnosti i dr.
U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS su kazali za "Nezavisne" da oni donose godišnji plan na osnovu dostavljenih podataka iz zdravstvenih ustanova koje kandiduju specijalizacije koje su im potrebne, kao i medicinskih fakulteta i Instituta za javno zdravstvo RS.
Mirko Manojlović, v.d. direktora JZU Bolnica Gradiška, rekao je da na ovaj način bolnica popunjava deficitarna radna mjesta, koja nastaju prirodnim odlivom radnika.
"Na taj način popunjavamo i određen broj radnih mjesta koja nastaju odlaskom doktora specijalista, koji odlaze iz ove ustanove iz drugih razloga. Kako je u pitanju visokostručni kadar, njega nije moguće pronaći na tržištu rada, već jedino školovanjem sopstvenog kadra", naglasio je Manojlović.
Dodao je da su Pravilnikom o planu i programu specijalizacija i supspecijalizacija utvrđene nove specijalizacije koje ranije nisu postojale u našem sistemu zdravstva, te da Bolnica Gradiška nastoji da prati trendove u medicini koji su aktuelni.
"Školovanjem ovog kadra pacijentima će se omogućiti brža i kvalitetnija zdravstvena zaštita", dodao je Manojlović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.