BANJALUKA - Iako vjeruju u značaj obrazovanja i vlastite sposobnosti, studenti banjalučkog Univerziteta izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti ostvarivanja životnih i profesionalnih ciljeva u Republici Srpskoj.
Ukratko:
- Istraživanje obuhvatilo 665 studenata Univerziteta u Banjaluci.
- Mladi vjeruju u obrazovanje, ali sumnjaju u mogućnosti razvoja u Srpskoj.
- Podržavaju društveni angažman, ali rijetko učestvuju.
- Profesor Ljubo Lepir upozorava na problem koji institucije moraju ozbiljno shvatiti.
Pokazuje to istraživanje Centra za socijalnu politiku Fakulteta političkih nauka u Banjaluci, koje je sprovedeno u periodu od aprila do maja na uzorku od 665 studenata sa svih fakulteta Univerziteta u Banjaluci.
Kako se navodi, predmet istraživanja bili su potencijal i spremnost studenata, kao budućih akademskih građana, za angažman u procesima socijalnog razvoja Republike Srpske.
Zašto studenti nemaju povjerenje u institucije?
Prof. dr Ljubo Lepir, rukovodilac Centra za socijalnu politiku, u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da ključni nalaz koji je pokazan, a s kojim institucije treba da se pozabave i to ozbiljno, jeste nesklad između očekivanja i povjerenja prema institucijama.
"Istraživanje prepoznaje da mladi nemaju povjerenje u institucije. Imamo disparitet između razvoja novih potreba mladih generacija i razvoja institucija koje bi trebalo da omoguće ispoljavanje tih potreba. To je ključno. To vidimo u našem istraživanju koje se prepoznaje kroz paradoks da mladi visoko cijene potrebu zajedničkog djelovanja i angažmana, a sami ne praktikuju taj angažman", kaže Lepir.
Zašto mladi ne žele da iskazuju svoje stavove?
Kako dodaje, analizirajući rezultate uočili su i veliki broj neodlučnih u vezi sa nekim vrijednosnim stavovima.
"Ta neodlučnost proizlazi ne iz apatije mladih, nego iz velike doze konformizma koji je prešao svoje granice pozitivnog uticaja. On kad pređe svoje granice, on je svoja suprotnost. Mladi ne iskazuju svoje stavove zato što smatraju da je iskazivanje njihovih stavova nepoželjno u društvenom kontekstu u kome se nalazimo", ističe Lepir.
Prema njegovim riječima, potrebno je mladima omogućiti mehanizme njihovog uključivanja u donošenje odluka.
"Očito izbori nisu dovoljan mehanizam uključivanja mladih. Sem toga, mladi po prirodi stvari ne mogu biti zadovoljni samo artikulacijom političkih stavova. Oni mnogo šire posmatraju svoju budućnost", ističe on za "Nezavisne novine".
Kako dodaje, društvena zajednica treba preispitati dosadašnje načine uključivanja mladih i preispitati nove modele.
Šta studenti misle o obrazovanju i svojoj budućnosti?
Kada je riječ o ključnim nalazima istraživanja, a koji su ustupljeni "Nezavisnim novinama", navodi se da obrazovanje i lična sigurnost predstavljaju ključne razvojne prioritete.
"Studenti obrazovanje prepoznaju kao temelj ličnog i društvenog napretka, ali istovremeno dovode u pitanje njegovu praktičnu vrijednost i usklađenost s potrebama tržišta rada. Nalazi ukazuju na značaj unapređenja kvaliteta obrazovanja, praktičnih znanja i kompetencija, kao i boljeg povezivanja obrazovnog sistema sa svijetom rada. Među prioritetima ističu se i zdravlje, porodica, finansijska sigurnost, socijalna zaštita i briga o ranjivim grupama", navodi se u rezultatima istraživanja.
Zašto studenti podržavaju društveni angažman, ali rijetko učestvuju?
Takođe, kako se navodi, postoji raskorak između podrške građanskom angažmanu i stvarnog učešća.
"Ako studenti prepoznaju važnost društvenog djelovanja i vlastitu sposobnost da doprinesu pozitivnim promjenama, njihovo učešće u volontiranju, građanskim inicijativama, radu nevladinih organizacija i političkim aktivnostima ostaje ograničeno. To ukazuje na potrebu za stvaranjem dostupnih prilika za angažman, institucionalnom podrškom i sticanjem praktičnih iskustava u organizovanju aktivnosti od značaja za zajednicu", stoji u istraživanju.
Takođe, u ključnim nalazima istraživanja navodi se da studenti poštovanje prvenstveno povezuju s karakterom i postupcima pojedinca, a ne s formalnim položajem.
"Sklonost preispitivanju institucionalnih odluka i stavova autoriteta može doprinijeti razvoju kritičkog mišljenja i odgovornog građanstva, pod uslovom da je zasnovana na pouzdanim informacijama i argumentovanom prosuđivanju", dodaje se u istraživanju.
Zaštita životne sredine i digitalne kompetencije, kao nezaobilazni faktori savremenog vremena, prepoznaju se kao važni lični i društveni razvojni resursi.
"Studenti podržavaju odgovorno ponašanje prema prirodi i prepoznaju značaj digitalnih znanja, ali izražavaju rezerve prema mogućim negativnim posljedicama pretjeranog oslanjanja na savremenu tehnologiju i vještačku inteligenciju. Društvene mreže koriste prvenstveno za komunikaciju i zabavu, dok su njihova poslovna i preduzetnička primjena manje zastupljene. Ovi nalazi ukazuju na značaj razvoja digitalne pismenosti, kritičkog vrednovanja informacija i odgovorne primjene tehnologije", stoji u rezultatima istraživanja.
Šta institucije treba da urade kako bi pomogle mladima?
Kako se dodaje, nalazi istraživanja upućuju na nekoliko prioritetnih pravaca djelovanja države i institucija.
Među tim pravcima su navedeni unapređenje mogućnosti zapošljavanja i profesionalnog razvoja kroz stvaranje kvalitetnijih radnih mjesta, sigurnijih uslova rada i perspektiva za dugoročno planiranje života, povezivanje obrazovanja s praktičnim potrebama društva i tržišta rada, uz jačanje praktičnih znanja, kompetencija i dostupnosti prilika za profesionalno usavršavanje, stvaranje dostupnih mehanizama za aktivno učešće mladih u donošenju odluka, građanskim inicijativama i razvoju zajednice, uz konkretnu podršku njihovim idejama i inicijativama, kao i jačanje povjerenja u institucije i društvene mehanizme.
Inače, ovo istraživanje je prvo koje je sproveo Centar za socijalnu politiku Fakulteta političkih nauka u Banjaluci koji je osnovan 2024. godine, a posebno je važno što su u istraživanje, sem profesora, bili uključeni i studenti.
Predstavljanje rezultata zakazano je za srijedu, 28. oktobar, u 12 časova na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.