BANJALUKA - Dobrovoljni davaoci krvi u Republici Srpskoj i dalje apeluju na nadležne da ova kategorija stanovništva nije dovoljno poštovana i nemaju adekvatne beneficije kao davaoci u regionu.
"Dok davaoci krvi u regionu nakon svoje smrti dobijaju ulicu, mi ovdje možemo dobiti samo besplatnu participaciju", rekao je Đuro Ožegović iz Udruženja "Dobrovoljni davaoci krvi" grada Banjaluke.
Ožegović je naveo primjer davaoca Borisa Testena, koji je više od 150 puta dao krv - što je oko 65 litara, a živi od socijalne pomoći i nezaposlen je. "Davaoci su u potpunosti zapostavljeni i borićemo se za ljude koji su dali preko 100 puta krv da budu adekvatno nagrađeni za svoju humanost jer ipak daju tečnost koja život znači", rekao je Ožegović.
Prema podacima kojima raspolaže, ovo udruženje je za ovu godinu prikupilo 30.000 doza u Republici Srpskoj i 10.500 doza od 450 ml u Banjaluci.
Ožegović kaže da su tu za hitne intervencije kada je krv u pitanju i da je ovo udruženje zajedno s "Crvenim krstom" Banjaluka najuspješnije u regionu.
"Davaoce više poštuju u regionu kad je u pitanju zapošljavanje, međuljudski odnosi, a društvo i vlast ih ne zaboravljaju. Mi imamo 42 davaoca koji su preko 100 puta dali krv i za to nisu dobili nikakve beneficije. Uvijek smo predlagali da budu maksimalno poštovani i privilegovani građani ovog grada, entiteta, ali i države", rekao je on.
Dodao je da imaju podršku Slobodana Gavranovića, gradonačelnika Banjaluke, i kompletne Administrativne službe grada, ali da se na republičkom nivou može uraditi više. Takođe navodi da je stanje u Federaciji BiH dosta lošije nego u RS.
"Daleko lošije stanje je u Federaciji BiH jer nema prenošenja krvi iz RS u FBiH i obratno. Ministarstva moraju bolje da sarađuju jer su u pitanju ljudski životi i mi insistiramo na tome. Uvezani smo sa svim opštinama i gradovima RS, ali ne i sa FBiH", rekao je Ožegović.
Koviljka Vlaški, saradnik u "Crvenom krstu" Banjaluka, navela je da odlukom Fonda zdravstvenog osiguranja RS davaoci koji su dali krv u toku godine do 10 puta imaju u toj godini pravo na besplatnu participaciju, a oni koji su preko 10 puta imaju pravo na participaciju do kraja života.
"Mi insistiramo da ljudi koji su dali krv preko 100 puta budu privilegovani građani i da dobiju ulicu u svojim gradovima, a da beneficija i podsticaj ne bude samo besplatna participacija", naglasila je Vlaški.
Prema njenim riječima, svaki zaposleni davalac krvi kada daruje dragocjenu tečnost ima pravo na dva slobodna dana, kako stoji u Zakonu o radu RS, ali se to, dodaje, ne poštuje, čak ni u državnim institucijama.
"Smatramo da davaoci treba da budu više poštovani u društvu i beneficije budu veće. Krv je jedini lijek koji se ne može zamijeniti i to naše društvo mora da zna, a davaoci ne smiju biti degradirani. Moramo da istaknemo humanost mladih ljudi, ali društvo mora da im posveti više pažnje", naglasila je Vlaški.
Gordana Guzijan, načelnica Zavoda za transfuziologiju Banjaluka, međutim smatra da davaoci nisu zanemareni u društvu i navodi da pojedine ulice nose nazive po njima.