BEOGRAD - U Prvom osnovnom sudu u Beogradu danas je nastavljen ostavinski postupak zaoštavštine nekadašnjeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita, na kome su advokati članova Brozove porodice ponovo zahtijevali dostavljanje odgovarajućih spiskova pokretnih stvari kako bi bila utvrđena konačna istina.
Porodični advokati Goran Petronijević, Branislav Blažić i Violeta Kočić Mitaček objasnili su, nakon ročišta, zatvorenog za javnost, da će uputiti Skupštini Srbije zahtjev radi dobijanja spiskova imovine.
"Vidjećemo na sljedećem ročištu, zakazanom za 11. jul, da li ćemo konačno doći do istine", kazala je Kočić Mitaček - advokat Zlatice i Miše Broza.
Petronijević je kritikovao pravobranilaštvo, dvoumeće se da li njihovi zahtjevi znače "malicioznost ili pritisak na sudije" i naglasio da u ostavinskom postupku učestvuju isključivo zakonski nasljednici ili njihovi punomoćnici.
"Tek nakon okončanja ostavinskog postupka pravobranilaštvo, kao predstavnik i zastupnik interesa države može, ukoliko smatra da država pretenduje na vlasništvo nad nekim stvarima pobrojanim u ostavinskom rješenju, da pokrene poseban postupak u kome će se utvrđivati osnov takve težnje", smatra Petronijević.
Dakle, ne može država da učestvuje u postupku u kome nema nikakav pravni interes, jer nije po zakonu o nasljeđivanju zakonski nasljednik, dodao je on.
"Ne može se miješati, izuzev ako nema namjeru da vrši pritisak na sud ili opstrukciju čitavog postupka", rekao je Petronijević, ubijeđen da sud neće privatiti učešće predstavnika države u ostavinskom postupku i rezigniran što, kako je kazao, poslije ovoliko vremena od Titove smrti i nekoliko ročišta i dalje "ne možemo da dođemo do spiskova".
Stav advokata porodice Broz je da država treba da bude saveznik u čitavom postupku, s obzirom na to da je u interesu svih da se on zakonito okonča i da "niko nikoga ne ošteti - ni država nasljednike, ni nasljednici državu".
Arhiv Srbije i Crne Gore dostavio je Prvom osnovnom sudu spisak od 379 strana sa popisom pokretnih stvari koje su pripradale nekadašnjem jugoslovenskom predsjedniku.
Pored ovog, potrebno je još pribaviti i spiskove sa popisom niza pokretnosti i to iz Istorijskog muzeja Jugoslavije, na zahtjev punomoćnika Jovanke Broz. Na tim spiskovima su evidentirani pokloni koje su dobijali Broz i njegova supruga, popisi nakita, više od šest hiljada knjiga, kao i negativi i slađovi.
Takođe, potrebno je pribaviti 2.225 albuma, kao i registre sa fotografijama od 1948-66 i 1967-79. godine.
Nasljednici dugogodišnjeg vladara bivše SFRJ su supruga Jovanka, sin Miša i unuci Josip (Joška), Zlatica, Svetlana i Edvard Broz.
Jovanka Broz je tražila da se izuzmu njene lične stvari. Ostavinska rasprava između Titovih nasljednika započela je, na zahtjev njegovog, sada pokojnog, sina Žarka, 14. decembra 1983. godine.
Jovanka Broz je do sada podnijela nekoliko podnesaka sudu sa spiskom svoje lične imovine, među kojom se, pored mnoštva bisera i drugog nakita, nalaze skulpture, slike, vaze, tepisi, knjige, pet automobila iz garaže Bijelog dvora i dva vozila iz garaže na Brionima ("rols-rojs", bijeli "kadilak", "linkoln"...).
Na spiskovima sa Titovom zaostavštinom, koja će se dijeliti, nalaze se namještaj u duborezu, filatelistička kolekcija, kovani novac, zlatnici, austrougarski dukati, ukrasne igle s brilijantima, rubinima i drugim dragim kamenjem, posuđe od porcelana i keramike, zlatni opiljci, tabakere, vrijedni satovi...
Iza Tita je ostao i čuveni orden Suvorova, milionske vrijednosti, koji imaju samo Staljin i Žukov.
Tu je i kamen sa Mjeseca, poklon američkih astronauta.