VAŠINGTON - Nekoliko desetina depeša, odaslanih iz Ambasade SAD u Beogradu u Stejt department, u periodu 1975. i 1976. godine posvećeno je Laslu Totu, naturalizovanom državljaninu SAD, koji je istovremeno imao i jugoslovenskog državljanstvo.
Naime, on je tokom jedne od posjeta SFR Jugoslaviji, kad je obilazio svoj rodni grad, boravio i u šećerani u Vrbasu, gdje je nekad radio i gdje je načinio nekoliko snimaka, nakon čega je zatvoren i optužen za trgovinsku špijunažu, zbog čega je osuđen na sedam godina robije. Ipak, uz brojne urgencije američke ambasade, ali i američkih zvaničnika, Lasla Tota je sredinom 1976. godine pomilovao predsjednik Josip Broz Tito, nakon čega je pušten iz zatvora dva mjeseca kasnije, jula 1976. godine.
Inače, Tot je imao dvojno američko-jugoslovensko državljanstvo i bio je stalno nastanjen u Denveru, gdje je takođe bio zaposlen u fabrici šećera.
Među potencijalnim američkim špijunima navodi se i bračni par Lokvud. Oni su bili američki naučnici koji su boravili u BiH, gdje su se bavili istraživačkim radom. U depeši iz 1973. godine, odaslanoj iz Ambasade u Beogradu, prenosi se pisanje lista "Oslobođenje", koje je u seriji tekstova povodm tzv. ustaške invazije objavilo i tekst o profesoru Vilijemu Lokvudu i njegovoj supruzi, gdje ih optužuju za "podrivačke aktivnosti".
Naime, profesor Lokvud boravio je u Jugoslaviji u periodu 1966 - 1968. godine i izbačen je nekoliko dana prije završetka njegovog projekta. Nakratko se u Jugoslaviju vratio 1971. godine, kada je ponovo zamoljen da napusti ovu zemlju.
U vrijeme objavljivanja članka u "Oslobođenju", Lokvud je ponovo, ovaj put sa suprugom, boravio u Jugoslaviji, gdje je ona vršila svoje istraživanje. U depeši se navodi da je Lokvud u dva navrata izbačen iz Jugoslavije, usljed neosnovanih optužbi, i da ponovno podsjećanje na to, od strane "Oslobođenja", nanosi samo štetu njihovom daljem radu, kao i projektu na kojem radi gospođa Lokvud. Upravo iz tog razloga, navodi se u depeši, američka ambasada uputila je oštar protest uredništvu "Oslobođenja".
Takođe, u depeši se još podsjeća da je neophodno da Ambasada odobri i provjeri sve eventualne naučne projekte, kako bi se izbjegla dalja sramoćenja.