BEOGRAD - Nekadašnji portparol haškog Tužilaštva Florens Artman ocijenila je da je sud u Hagu u posljednjoj fazi svog rada ponovo stavljen pod oštru kontrolu politike, što potvrđuju i konačne presude Anti Gotovini i Momčilu Perišiću.
Artmanova smatra da je Haški tribunal odustao od svog zadatka i prvenstveno se bavi stvaranjem pravnog nasljeđa kakvo odgovara velikim silama koje sebi prave alibi za izbjegavanje odgovornosti za intervencije širom svijeta.
Ona je istakla kako u državama regiona izostaje volja da priznaju sopstvene zločine i iskreno se suoče sa prošlošću zbog čega Tribunal nije uspio ni da podstakne obnovu povjerenja u bivšoj Jugoslaviji.
Artmanova je za Tanjug ocijenila da je sud u Hagu pred zatvaranje izrekao presude koje će ometati proces suočavanja sa prošlošću u Srbiji, kao i u hrvatskoj administraciji i javnosti.
To što je sud ponovo pod oštrom kontrolom politike, Artmanova smatra da može imati teške posljedice, jer je "dao domaćim sudovima alibi da se dalje uzdržavaju od krivičnog gonjenja planera i naredbodavaca zločina i zadovoljavaju kao i do sada `sitnim ribama` ili neposrednim izvršiocima zločina".
"To jest, nastavljaju prebacivati odgovornost za ratne zločine sa ratnih komandanata na pojedince koji su sprovodili tuđe zločinačke planove, skovane daleko od prve linije fronta", objašnjava Artmanova.
Osvrnuvši se na konačne presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, Artmanova je taj proces nazvala "pravnom regresijom", te da i "manjina među sudijama" Tribunala smatra pravne teorije iz te presude "grotesknim" i "suprotnim svakom poimanju pravde".
Među stvarima kojima je Tribunal doprineo, Artmanova navodi da je "Haški tribunal doprinio da ratovi na prostoru bivše Jugoslavije budu najdokumentovaniji ratovi u istoriji ratovanja".
U Haškom tribunalu sutra će biti održana svečanost povodom 20 godina od osnivanja ovog suda, usvajanjem Rezolucije 827 /1993/ Savjeta bezbjednosti UN 25. maja 1993. godine.
Tribunal je u dvodecenijskom mandatu optužio 161 lice, i to 110 Srba, 34 Hrvata, devet Bošnjaka, sedam Albanaca i jednog Makedonca.
Čak 68 odsto optuženih su Srbi, koji čine i 76 procenata osuđenih. Na Srbe se odnosi i 80 procenata svih izrečenih kazni i svih pet izrečenih doživotnih robija.