ZAGREB - Matica hrvatska pripremila je svoj prijedlog Zakona o javnoj upotrebi hrvatskog jezika kojim predviđa kazne od 50.000 do 100.000 kuna (6.500 do 13.000 evra) za pravne osobe koje ne osiguraju prevođenje na hrvatski jezik javnih sadržaja.
"Zaštitnici jezika" iz Matice hrvatske takođe su u svom zakonskom prijedlogu, koji su proslijedili nadležnim institucijama, zamislili i tijelo koje bi se zvalo Vijeće za javnu upotrebu hrvatskog jezika, a koje bi Saboru podnosilo "izvještaj o stanju zaštite hrvatskog jezika", piše Jutarnji list.
Već površnim pregledom odredbi zakona koji "matičari" pokušavaju da proguraju, vidljiva je namjera povratka hrvatskog društva u razdoblje od prije dvadesetak godina, ocjenjuje list.
Takva odredba bi, u praksi, onemogućila izvođenje gostujućih predstava, ali i nekih klasika, kao što je "Gospođa ministarka" u pozorištu Kerempuh.
"Šta bi bilo s izvođenjem djela Ive Andrića, pa čak i Miroslava Krleže i Marina Držića", pita se pozorišni reditelj i urednica portala Teatar.hr. Nora Krstulović.
"Nijedan od velikana hrvatske književnosti nije pisao na danas standardnom hrvatskom jeziku čije bi sprovođenje u pozorištu svojim zakonskim prijedlogom želela da osiguraju upravna tela Matice hrvatske", konstatuje ona.
Pored udara na kulturu, "jezički čistunci" udaraju i na privredu, jer bi firme morale pri sastavljanju oglasa i konkursa za radno mjesto da koriste isključivo hrvatski jezik, bez obzira na to kome se obraćaju, a takođe bi kaznili i medije koji objavljuju oglase na "stranom" jeziku.
Hrvatski preduzetnici bi, prema prijedlogu Matice srpske, imena svojih firmi u roku od šest meseci morali da promene u skladu s hrvatskim jezikom i pritom ne bi mogli da budu konkurentni kao izvoznici na stranim tržištima.
Nikola Dujmović, član Upravnog odbora hrvatskog udruženja izvoznika softvera Cisex, naglašava da hrvatske firme koje žele da posluju u inostranstvu koriste engleski naziv kako bi se približile strancima.
Matica hrvatska je sve ove prijedloge začinila fotomontažom na naslovnoj strani novog broja svog glasila "Vijenac" koju je posvetila ćiriličnoj provokaciji.
Na njoj prikazuje tablu s nazivom ulice Stjepana Radića na latinici, a ispod ćiriličnu tablu s nazivom ulice Puniše Račića, koji je pucao na hrvatske poslanike, među kojima je bio i Radić, u skupštini u Beogradu 1928. godine.