Ex -Yu

Crnogorac strahuje od gašenja nastave na srpskom u Vukovaru

Agencije

ZAGREB - Predsjednik Zajedničkog vijeća opština, asocijacije srpske manjine u dve istočne hrvatske županije Dragan Crnogorac smatra da ima nastojanja da se ugasi nastava na srpskom jeziku i ćirilično pismo u Vukovaru.

Nakon učešća na predstavljanju istraživanja "Škola kao prostor socijalne integracije mladih u Vukovaru", Crnogorac je rekao da se oblici nastave za pripadnike manjina koji se sprovode u Vukovaru tretiraju kao posebne škole, što nije tačno.

"Oni koji žele da nametnu tu tezu žele da ugase nastavu na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu u Vukovaru", rekao je on.

Crnogorac je dodao da u nastavnim sadržajima treba promeniti mnogo toga.     "Mnogi Srbi rođeni u Hrvatskoj koji su postali poznati u svijetu, pogotovo u književnosti ne nalaze se u nastavnim sadržajima.

O Zahariju Orfelinu, promotoru srpskog časopisa i bakrorescu svjetskog renomea koji je živio u Vukovaru skoro da se ništa ne zna, a pitanje je da li su i Vukovarčani učili o njemu", rekao je Crnogorac.

On je kao primjer naveo život Milutina Milankovića o kome se tako malo znalo, a kada je Unesko proglasio godinu Milutina MIlankovića "javnost je ostala nijema".

Crnogorac je ocijenio da je prva stvar koju bi u prosveti trebalo napraviti je obnova zajedničkih sadržaja.

"Tek onda možemo govoriti da bi se u nekim dijelovima nastava mogli slušati zajedno", rekao je Crnogorac.

Tvrdnjom da bi u ime integracije trebalo ukinuti posebne škole za hrvatsku i srpsku decu došlo je do zamjene teza.

Da li Hrvatska želi da ima nacionalne manjine koje će se tako izjašnjavati ili želi da postane jednonacionalna zemlja, zapitao je on i dodao da, ako to hoće, onda ne treba uvoditi niakve sadržaje za pripadnike nacionalnih manjina.

On je ukazao da registracija škola na srpskom jeziku i pismu čeka 15-ak godina.

"Više od 15 godina su ispunjeni svi uslovi, a tadašnji ministar obrazovanja je 2002. potvrdio to mišljenje.", ukazao je Crnogorac.

On je rekao da je srpska strana, barem u području udžbenika rešila 99 odsto stvari.

"Svi udžbenici prevedeni su na srpski jezik i ćirilicu. Mi smo imali ljude koji su znali, mogli i napravili puno u okviru obrazovanja", rekao je Crnogorac.

Najčitanije