LJUBLJANA - Jučerašnja posjeta i izjave hrvatske ministarke vanjskih poslova i evropskih integracija Vesne Pusić i njenih sagovornika u Briselu ljubljansko "Delo" u utorak vidi kao znak da raste pritisak i povećava se spremnost za nalaženje kompromisnog rješenja oko Ljubljanske banke kojim Slovenija uslovljava ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora s EU.
Vodeći slovenački dnevnik na naslovnoj stranici i u velikom naslovu ističe kako je posjeta pokazala da "Brisel počinje povećavati pritisak" na Ljubljanu i Zagreb da nađu rješenje za problem koji bi, kako navodi, "u krajnjem slučaju" mogao "zakočiti ulazak Hrvatske u EU s 1. julom, kako je predviđeno" te da je komesar za proširenje EU Štefan File u izjavi nakon susreta s hrvatskom ministarkom pozvao obje strane da što prije dođu do prihvatljivog rješenja.
Brisel je "do sada" spor oko Ljubljanske banke tretirao kao bilateralno pitanje "povezano sa sukcesijom", no File lično nije oduševljen pozicijom Slovenije koja Hrvatskoj pred učlanjenje postavlja prepreke, navodi list.
"Delo" podsjeća na već poznate sadržajne razlike u stajalištima između Zagreba i Ljubljane oko Ljubljanske banke i njenih hrvatskih deviznih štediša te izjave hrvatskih funkcionera da Ljubljanska banka nije pitanje vezano za pregovore s Evropskom unijom i suprotna gledišta slovenačke strane.
List tim povodom prenosi jučerašnju izjavu slovenačkog evrozastupnika Jelka Kacina da se u pitanju Ljubljanske banke ne radi o zapreci koju bi za hrvatsko članstvo u EU postavila Slovenija nego da je, kako tvrdi Kacin, hrvatska vlada izabrala "najgore vrijeme za konfrontaciju sa susjednom državom, očekujući čuda i misleći da će se ignorisati to što sama ne poštuje potpisane ugovore". Riječ je o poznatoj tezi službene Ljubljane kako Hrvatska stajalištem o Ljubljanskoj banci i njenim deviznim štedišama u Hrvatskoj "ne poštuje" ugovor o sukcesiji nasljednica bivše SFRJ, jer se o tom "multilateralnom pitanju" i preuzimanju garancija za "staru štednju" iz vremena Jugoslavije moraju dogovoriti sve zajedno, a ne parcijalno.
Delo odnosima s Hrvatskom i pitanju Ljubljanske banke posvećuje i poseban komentar. U njemu procjenjuje da će se s približavanjem rokova za ulazak Hrvatske u EU, ali i zbog političke situacije u Sloveniji, krize koalicijske vlade i opasnosti sazivanja prijevremenih izbora, povećavati pritisci i okolnosti da se pitanje Ljubljanske banke što prije riješi.
"Unatoč potresu u unutrašnjoj slovenačkoj politici, diplomatska nastojanja za rješenje pitanja Ljubljanske banke moraće se nastaviti. Vremenski tjesnac pred ulazak Hrvatske u EU sve će više u te pregovore poticati angažovanje Brisela", navodi se u komentaru. List dodaje da će angažman Brisela biti tim jači ako izvještaj Evropske komisije o monitoringu hrvatskog pristupnog procesa u martu bude pozitivan te da se u zadnje vrijeme može osjetiti omekšavanje hrvatskih stajališta.
"Iz Hrvatske su ranijih mjeseci dolazila tvrda stajališta u kojima se isticalo da je Ljubljanska banka dvostrano pitanje i da to nije povezano s ulaskom u EU. Sada je ministarka Pusić u Briselu radije govorila o kompromisu, a i u Evropskoj komisiji očekuju da će Ljubljana i Zagreb učiniti sve za postizanje međusobno prihvatljivog rješenja", navodi list.
"Delo" upozorava kako je teško prognozirati kakav bi bio "racionalni kompromis" kojim bi se izbjegao "crni scenario" od prije četiri godine, kada je Slovenija zbog graničnog prijepora jedno vrijeme blokirala nastavak hrvatskih pristupnih pregovora. "No, s druge strane uspjeh bi bio već i to kad bi objema državama uspjelo odrediti jedan obvezujući mehanizam za put do konačnog cilja, što bi bio časni izlaz" iz sadašnje situacije, navodi "Delo" aludirajući na situaciju u kojoj
su Hrvatska i Slovenija 2009. pristale na arbitražni sporazum o granici, makar granični prijepor time nije riješen nego je njegovo rješenje prepušteno međunarodnoj arbitraži.
Vezano uz dilemu o tome je li Ljubljanska banka "sukcesijsko pitanje ili bilateralna tema", list u zaključku ističe da je i u tom smislu potrebno naći kompromis te da će rješenje morati uključiti oba stajališta.