ZAGREB -– U Hrvatskoj počinju pripreme za obilježavanje navodne 1100. godišnjice hrvatskog kraljevstva.
U dnevni red posljednje sednice Sabora, prije raspuštanja i održavanja izbora, uvrštena je Prijedlog odluke o proglašenju 2025., godinom obilježavanja 1100. godišnjice hrvatskoga kraljevstva.
Prijedlog Matice hrvatske i društva “Braća Hrvatskog Zmaja", podržao je saborski odbor za nauku, obrazovanje i kulturu, kao i ministarstva kulture, medija, nauke i obrazovanja.
U pisanom mišljenju Ministarstva nauke se navodi da je “prije 1.100 godina Hrvatska postala samostalno i priznato kraljevstvo, što je odigralo ključnu ulogu u oblikovanju nacionalnog identiteta i suverenosti”.
Istoričar Neven Budak u članku za „Nacional“ podsjeća da je 1925. godine održana i velika proslava “tisućuljetne obljetnice hrvatskog kraljevstva”.
U zagrebačkom Maksimiru podignuta je mogila s orlom na svom vrhu, sazdana od grumena zemlje koji su doneseni iz raznih krajeva koje su u to vrijeme nastanjivali Hrvati. Donijeta je i odluka o podizanju spomenika, ali se na to čekalo više od dvadeset godina.
Tri godine poslije proslave jugoslovenski kralj Aleksandar Karađorđević, koji između ostalih bio i kralj Hrvata, dakle i Tomislavov nasljednik, svom drugorođenom sinu dao je ime – Tomislav.
Stanovnici nekadašnjeg Duvna uputili su delegaciju kod kralja Aleksandra sa molbom da dozvoli promjenu imena mjesta u Tomislavgrad, u čast njegovog sina i kao spomen na kralja Tomislava. Kralj je pristao, ali uz napomenu da je ime promijenjeno samo u čast Tomislava Karađorđevića, navodi dr Budak i podsjeća da je postojao još jedan Tomislav, iz dinastije vojvoda od Aoste, koji je trebalo da postane hrvatski kralj Tomislav II. saglasno sporazumu Pavelića i Musolinija. Međutim, on nikada nije kročio na tlo “svoje kraljevine”.
Zašto se u Hrvatskoj 1925. godine održavala velika proslava? Zato što je Franjo Rački zaključio da se upravo 925. godine Tomislav krunisao za kralja, kao prvi hrvatski vladar koji je nosio tu titulu.
Za ovu tvrdnju ne postoji nijedan istorijski izvor koji bi to potvrđivao, ali je Rački do zaključka došao posredno, upoređivanjem raznih izvora među kojima je i pismo pape Ivana X. u kojem Tomislava naziva kraljem Hrvata, navodi Budak.
Godinu kada je hrvatska kneževina prerasla u kraljevinu, po mišljenju istoričara, Rački je namjerno pomjerio nekoliko desetina godina kako bi dokazao da je hrvatsko kraljevstvo starije od Ugarskog. To je bio jedan od argumenata u prilog zahtjevu Hrvata da traže autonomiju unutar Austrougarske carevine.
Saborski odbor za obrazovanje, znanost i kulturu tvrdi da je 925. bila veliki trenutak u istoriji hrvatskog naroda, jer je “Hrvatska postala samostalno i priznato kraljevstvo“.
Međutim, kako primjećuju istoričari, u Hrvatskoj se već dugo slavi Dan hrvatske diplomatije kojim se obilježava dan kada je 879. papa Ivan VIII. blagoslovio kneza Branimira i njegov narod. Dakle oni koji sada hoće da slave 1100. godina od postanka samostalnog i priznatog kraljevstva, slave dan međunarodnog priznanja Hrvatske (bez obzira na to što u 9. vijeku nije postojao institut međunarodnog priznanja) koji se desio prije nastanka kraljevine, prenosi Politika.