ZAGREB - Civilne žrtve rata Krešimir Ivančić i njegova sestra Štefica Dželajlija, čijeg su oca 1994. ubile srpske paravojne snage, dobili su 2008. od države odštetu od 230.000 kuna, ali su Vrhovni i Ustavni sud tu odluku ukinuli zbog zastare pa zbog kamata državi sada moraju vratiti čak 430.000 kuna.
Voditelj "Documente" Vesna Teršelič ocijenila je neprihvatljivim da se teret neodgovorne države, koja nije na vrijeme procesuirala ratni zločin, lomi na leđima porodice, u ovom slučaju brata i sestre koji su ostali bez oca.
Oni su u oktobru 2007. dobili po 115.000 kuna naknade štete, što je 2008. potvrdio bjelovarski Županijski sud ali je 2010. Vrhovni sud ukinuo tu odluku uz obrazloženje da je nastupila zastara građanskog postupka.
Opštinsko državno tužilaštvo u Daruvaru potom je pokrenulo tužbeni zahtjev za povrat odštete, troškove parničnog postupka i revizije odluke uz naplatu kamate. Prošlog mjeseca Ustavni sud je odbio njihovu tužbu pa civilnim žrtvama sada jedno preostaje da pravdu traže na Evropskom sudu za ljudska prava.
"Ovo je šokantan slučaj", kazala je Teršelić na konferenciji za novinare u zagrebačkoj Kući ljudskih prava.
Po njezinim riječima, glavni problem te situacije je što se procesi za ratni zločin ne provode na vrijeme.
"Umjesto da se pravovremeno provelo kazneni postupak za ratni zločin ono u što se dovodi žrtve je sama kazna kroz vraćanje odštete i plaćanje kamata", zaključila je ona.
"Moja pravna bitka u Republici Hrvatskoj je završena. Idemo dalje sa tužbom prema Europskom sudu za ljudska prava", kazao je hrvatski branitelj Ivančić koji je na konferenciju za novinare došao sa svojim advokatom.
Njegova sestra isplatila je imovinom sva potraživanja prema državi, a on će, kaže, morati da podigne kredit jer ima troje djece i ne želi se dovesti u situaciju da mu oduzmu kuću.
Kada im je Županijski sud u Bjelovaru 2008. potvrdio isplatu naknade štete uračunao je rok zastarijevanja od pet godina za krivično djelo terorizma, ali je Vrhovni sud utvrdio subjektivni rok od tri godine.
Ivančić tvrdi da dugo godina nisu ništa znali o počiniocima zločina, a kad je donesen zakon o obeštećenju tereorističkim aktima pokrenuli su tužbu. Međutim, osnovni cilj im je pokretanje postupka protiv poznatih počinilaca, koji ni nakon 19 godina nisu privedeni pravdi.
"To jasno pokazuje da Državno tužilaštvo ne radi svoj posao", zaključio je Ivančić, ratni vojni invalid.
Dodao je da su on i njegova sestra vjerovatno jedine hrvatske civilne žrtve koje su uspjele da dobiju odštetu.
Pripadnici srpskih paravojnih formacija ubili su njegovog oca i još četiri osobe automatskom puškom u potiljak u selu Batinjska Rijeka pored Daruvara, a prethodno su ih svezali žicom. Iste godine optužena su trojica navodnih počinilaca, a tužilaštvo je od jednog odustalo zbog nedostatka dokaza. Dvojica optuženih žive u Srbiji i nisu dostupni hrvatskom pravosuđu.
U "Documenti" upozoravaju na paradoks da će ulaskom u Evropsku uniju žrtve nasilnih krivičnih djela imati pravo na odštetu, koja nije dostupna civilnim žrtvama rata.