Ex -Yu

Mogu li Hrvati i Srbi zajedno odavati počast žrtvama rata?

Mogu li Hrvati i Srbi zajedno odavati počast žrtvama rata?
Mogu li Hrvati i Srbi zajedno odavati počast žrtvama rata?
Deutsche Welle

Hoće li predstavnici hrvatskih Srba učestvovati na službenoj komemoraciji za vukovarske žrtve 18. novembra? Ili će počast žrtvama rata, Hrvatima i Srbima, odati na drugi način na drugom mjestu?

O odavanju počasti žrtvama rata, odnosima Hrvata i Srba u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti razgovarali smo s predsjednikom Srpskog narodnog vijeća Miloradom Pupovcem.

MILORAD PUPOVAC: Na zajedničkom sastanku Srpskog narodnog vijeća i Zajedničkog vijeća opština (15.11.2012.) ćemo donijeti odluku o tome kako ćemo mi, institucije srpske zajednice u Hrvatskoj, doprinijeti komemoriranju žrtvama u Vukovaru, i Hrvatima i Srbima, ali isto tako i svim drugim žrtvama u ratnom razdoblju 1991-1992. u Hrvatskoj.

DW: Bude li odluka ipak u prilog tome da se ide, ko će sačinjavati delegaciju Srba iz Hrvatske?

PUPOVAC: Vidjećemo kako će to izgledati: da li će biti zasebna komemoracija institucija srpske zajednice ili na neki drugi način. Prvi korak ne smije biti takav da izazove nesporazume i saplete noge onima koji trebaju napraviti sljedeći korak.

DW: Očigledno je da još uvijek nije sazrela svijest o potrebi zajedničkog komemoriranja Hrvata i Srba, odnosno da kultura sjećanja još nije zaživjela na pravi način.

PUPOVAC: Tu svijest još treba graditi. Mi pozivamo na to da gradimo politiku sjećanja koja neće obnavljati rat, koja neće ponovo dijeliti ljude i koja neće zloupotrebljavati žrtve, nego ih pretvoriti u povod za gradnju mira i zajedničkog života u Vukovaru, ali i na drugim mjestima.

DW: Vukovarske rane još su uvijek svježe i vidne. Jeste li, usprkos svemu, zadovoljni kako Vukovar danas izgleda?

PUPOVAC: Mi smo zadovoljni onim što smo postigli, ali nismo zadovoljni zbog onoga što nismo postigli. A nismo postigli da Vukovar ne bude podijeljen grad, nismo zadovoljni kakvo je ekonomsko stanje u Vukovaru. Dakle, te dvije stvari još uvijek moramo mijenjati. Jedan od načina je da počnemo graditi politiku sjećanja u kojoj će biti mjesta za sve. A drugi način je da stvaramo vlasti u Vukovaru i okolici koje će biti u stanju centralnu vlast u Zagrebu usmjeriti prema tome da Vukovar dobije razvojne potencijale.

DW: Što zamjerate centralnim vlastima u odnosu prema prije rata bogatim krajevima Slavonije, Baranje ...?

PUPOVAC: Nažalost, cijela Slavonija, cijela Baranja i niz drugih krajeva Hrvatske su više politički nego što su razvojno osmišljeni. I centralna vlast još uvijek nije pronašla način za osmišljavanje razvojnih programa, a lokalne vlasti takođe nisu još uvijek dovoljno praktične i pragmatične u tome.

DW: U vrijeme dok je predsjednik Srbije bio Boris Tadić, on i hrvatski predsjednik Ivo Josipović pokrenuli su stvari s mrtve tačke, i u smislu razvoja kulture sjećanja. Tadić se poklonio žrtvama na Ovčari, Josipović žrtvama u Paulin Dvoru. Otkako je Nikolić na vlasti, zastoj je više nego evidentan.

PUPOVAC: Zastoj je evidentan. Saradnja postoji na nižem nivou, ali na visokom političkom nivou te saradnje nema i mi to u Hrvatskoj jako osjetimo.

Najčitanije