NJUJORK - Predsednik Srbije Tomislav Nikolić uporedio je danas u Ujedinjenim nacijama haška suđenja s procesima koje je vodila Inkvizicija, ali je i rekao da su "u nekim predmetima utvrđene nepobitne činjenice" i da su "odgovorni za teška kršenja međunarodnog prava zasluženo kažnjeni".
U javnoj raspravi o radu međunarodnih ad hok tribunala za ratne zločine Nikolić je ocijenio da je "doprinos Haga u nekim slučajevima uočljiv", ali da "ozbiljnu i tešku senku na rad čitavog suda baca činjenica da su politički lideri samo jedne strane - srpske - u Hag došli kao okrivljeni a iz njega otišli kao krivi".
Prema njegovim riječima, Haški tribunal je odmogao procesu pomirenja na prostoru bivše Jugoslavije, nije ispunio svoje javno postavljene zadatke, i Srbija "danas oseća" da je tom sudu "neopravdano dala legitimitet, u nadi da će primenom istih merila pravda biti zadovoljena za sve žrtve sukoba".
Nikolić je pozvao Haški sud i generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Ban Ki Muna da "nađu formalni način" da se osuđenim Srbima dozvoli da na odsluženje kazni budu poslati u Srbiju, te da je ona spremna da prihvati međunarodni nadzor.
Predsjednik Srbije je rekao da njegova zemlja "kao odgovorni član UN prati i podržava rad ukupnog međunaordnog pravosuđa" i da "snažno podržava rad Međunarodnog krivičnog suda".
Taj sud, prema riječima Nikolića, "treba da ima na umu potrebe raznih delova sveta, ali i činjenicu da zločinaca ima i među 'prosvećenim' narodima'" a ne samo među onima iz Afrike ili Balkana.
Nikolić je kazao da je Srbija, "nemajući šta da krije, među prvima podržala osnivanje Tribunala" i da je "kada je prvi put u istoriji sumnja za (ratne) zločine pala i na neke pripadnike" te ljude uhapsila i isporučila Haškom sudu "čim je to bilo moguće".
Međutim, Tribunal se pokazao "neobjektivan i pristrasan", ocijenio je Nikolić, dodavši da "presude koje se izriču samo Srbima nemaju smisla ni u pogledu pravde, ni u pogledu realnosti, ni politike".
"Ako neki budući istaživač, budući istoričar, samo na osnovu broja optuženih i osuđenih Srba, Hrvata i Muslimana bude zaključivao o ratu u BiH, zaključiće da su samo Srbi ubijali Hrvate i Muslimane, da su samo Hrvati ubijali Bošnjake, a skoro nimalo Bošnjaci Hrvate", rekao je Nikolić.
Prema riječima predsjednika Srbije, statistike o broju ratnih zločinaca na prostoru bivše Jugoslavije ukazuju da "neko pokušava da utemelji konstataciju da je srpska strana bestijalno, orgijastički ubijala i sprovodila genocid, dok je druga sedela skrštenih ruku i bavila se svakodnevnim poslovima i humanitarnim radom".
Nikolić je rekao da se "haški procesi vode u ime najviših humanitarnih vrednosti, a danas su one izražene u takozvanim ljudskim pravima".
Nikolić je ocijenio da se "sa stanovišta nauke i etike, haški procesi mogu staviti u istu ravan sa procesima koje je vodila Inkvizicija, kao i sa pariskim procesima (vođenim tokom revolucionarnog terora u Francuskoj) i moskovskim procesima (vođenim za vreme Staljina)".
On je kritikovao postojanje riječi "prosecution", to jest "'progon' odnosno (krivično) 'gonjenje'" u zvaničnom nazivu Tribunala i kazao da "sud ne može biti instrument progona već, naprotiv, nezavisan organ koji nepristrasno, bez ikakve diskriminacije, vaga argumente kako tužilačke strane, tako i odbrane okrivljenog".
Nikolić je naveo da se optuženima materijalno uskraćuje pravo na odbranu, time što im se daje ogromna količina materijala, a suđenje ograničava kratkim rokovima. Za slučaj Vojislava Šešelja je rekao da je "bez presedana u svetskoj istoriji", budući da je on 11 godina u pritvoru Haškog tribunala.
Predsjednik Srbije je takođe kazao da su troškovi odbrane izuzetno visoki, da nijedan okrivljeni to ne može sam da plati, pa Tribunal plaća branioce i to sa spiska koji sam sastavlja, što - prema njegovim riječima - znači da su branioci okrivljenih u haškim procesima pod finansijskom kontrolom Tribunala.
Nikolić je takođe kritikovao "kidnapovanja osumnjičenih lica", "preventivna hapšenja", "torturu i psihičke pritiske kroz saslušavanja koja su trajala i po 20 časova dnevno", korišćenje tajnih svjedoka, izmjene pravila postupka u toku suđenja i "beskrajno dugo" trajanje suđenja.
Prema njegovim riječima, konstrukcija "'zajednički zločinački poduhvat' uvedena je iz angloameričkog trgovinskog prava i nema nikakvog pravnog utemeljenja u krivičnim stvarima", a "očigledni cilj" uvođenja komandne odgovornosti je uspostavljanje kolektivne odgovornosti, to jest da se povezivanjem najviših državnih i vojnih funkcionera "okrivi država" - i to samo Srbija i Republika Srpska.
Predsjednik Srbije je optužio Tribunal za "uništavanje dokaza" u slučaju trgovine ljudskim organima otetih Srba na Kosovu i da je Ramušu Haradinaju "dozvolio da se bavi politikom" dok je trajao postupak protiv njega, čime mu je "zapravo dozvolio da uklanja i zastrašuje svedoke".
Nikolić je takođe rekao da on kao predsjednik Srbije "ne želi niti je u obavezi" da štiti one pripadnike svog naroda "koji su u ratovima u Hrvatskoj, BiH ili u Srbiji prekršili zakone" ali i da "nema pravo da ne ukaže" da su "nekadašnji lideri Hrvata, Bošnjaka i kosovsko-metohijskih Albanaca takođe odgovorni za stradanje Srba".