BEOGRAD - Obilježavanje 1.700 godina Milanskog edikta, kojim je rimski car Konstantin okončao progon hrišćana, počeće u Srbiji 17. januara u Narodnom pozorištu u Nišu, a centralna proslava biće održana 6. oktobra, takođe, u Nišu i biće to svehrišćanski i planetarni događaj, saopštili su danas organizatori.
Obilježavanje ovog značajnog jubileja, koji organizuju država Srbija i Srpska pravoslavna crkva /SPC/ i koji će trajati devet mjeseci, prema riječima organizatora, koštaće 340 miliona dinara /oko tri miliona evra/.
Na konferenciji za novinare u Ministarstvu kulture Srbije organizatori su istakli da će Srbija biti mjesto susreta predstavnika hrišćanskih crkava i raznih drugih religija, da će obilježavanje Edikta biti planetarno važan događaj, odakle će u svijet biti poslate poruke mira, tolerancije, slobode i saradnje, zajedničkog života, što su i vrijednosti koje je ediktom promovisao car Konstantin, koji je rođen u Nišu.
Prema planu obilježavanja, 6. oktobra biće održana liturgija na kojoj će se okupiti svi poglavari pravoslavnih crkava iz cijelog svijeta, kao i velikodostojnici drugih hrišćanskih crkava, među kojima i Rimokatoličke crkve.
Ministar kulture Srbije Bratislav Petković rekao je da je proslava jubileja Milanskog edikta velika šansa za Srbiju da se predstavi u kulturnom, turističkom i svakom drugom pogledu i da pokaže svoje istorijske spomenike i rimsko nasljeđe.
On je napomenuo da će ovo biti drugi put da Srbija obilježava Milanski edikt, te da je prvi put obilježen 1913. godine.
Portparol SPC episkop bački Irinej rekao je da će crkva i država zajednički organizovati obilježavanje ovog značajnog jubileja za cijelo hrišćanstvo, ali i druge religije.
"Ta proslava prevazilazi okvire crkve i predstavljaće međunarodnu svetsku manifestaciju", rekao je episkop bački, navodeći da će u obilježavanju ovog jubileja, vjerovatno, učestvovati i drugi gradovi u svijetu koji imaju veze sa carom Konstantinom, kao što su Rim, Carigrad /Istanbul/, Milano, Trir u Njemačkoj, Jork u Engleskoj.
Episkop Irinej je rekao da je malo poznato da, osim Rima, najviše spomenika rimske arhitekture u svijetu ima u Srbiji i da su oni sačuvani, što pokazuje evropski identitet Srbije i Srba.
"Postoje predrasude i stereotipi koji bi hteli da nas stave u poziciju da ne pripadamo Evropi, zato što još nismo u savezu sa njom. Dokazivati, to je izlišan posao", rekao je episkop bački.
On je naveo da će neke manifestacije organizovati sama Crkva, odnosno da će centralna crkvena proslava biti vezana za zasjedanje Svetog sinoda u drugoj polovini maja.
Savjetnik za kulturu predsjednika Srbije Radoslav Pavlović rekao je da je Srbija uzela na sebe veliku obavezu, te da će centralna proslava biti u formatu "3D" bajke 17. januara u Narodnom pozorištu u Nišu.
Pavlović je rekao da je koncept da to ne bude samo srpska hrišćanska proslava, nego da u finansijskoj pomoći u održavanju "krupnih kulturnih programa" učestvuju i druge države, navodeći da će kao poklon Rusije gostovati hor moskovskog Sretenjskog manastira.
Interesovanje da finansijski i logistički pomognu ovu manifestaciju iskazale su Italija, Turska, Nadbiskupija beogradska, ali i islamske države kao što su Kuvajt, Indonezija, Alžir, Katar, koje žele da pokažu i islam kao religiju tolerancije.
Glavni rukovodilac projekta Slavica Trifunović rekla je da će do kraja oktobra biti podignut i spomenik caru Konstantinu u Nišu, gdje je rođen.
Na otvaranju proslave Milanskog edikta govoriće gradonačelnik Niša, ruski ambasador u Srbiji, patrijarh Irinej, predsjednik Srbije Tomislav Nikolić.
Na prostoru Srbije rođeno je 17 rimskih careva.