BRISEL - Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen je danas, u Evropskom parlamentu (EP) u Briselu, izjavio da je Euleks na Kosovu nedovoljno pripremljen i opremljen za obavljanje svojih zadataka i predočio da zato tamo NATO "mora da preuzima zadatke i odgovornosti, koje nismo predvidjeli, posebno na sjeveru Kosova".
"Vjerujemo da nam je potrebna tijesna saradnja kako bismo zagarantovali da imamo pravu podjelu posla između NATO i Evropske unije", istakao je Rasmusen u izlaganju i raspravi u Spoljnopolitičkom odboru EP.
"Mi bismo jako voljeli", naglasio je Rasmusen, "da se osvjedočimo u snažnu ulogu Evropske unije kroz snažan Euleks".
Obraćajući se poslanicima parlamenta Evropske unije on je rekao da se "otud nada da ćete vi moći da iskoristite vaš upliv kako bi se obezbijedilo da Euleks ima prikladna sredstva".
NATO diplomatski izvori su ranije iznosili zamjerke da je Kfor tokom incidenata prošle godine na sjeveru Kosova morao da preuzima i policijsko-bezbjednosne zadatke, za šta po mandatu nije nadležan Kfor.
Ovi izvori su isticali da se otud s velikom pažnjom očekuje ishod preispitivanja i reorganizacije Euleksa u nadležnim tijelima EU.
Rasmusen je veliki dio izlaganja posvetio i majskom susretu vođa NATO u Čikagu, rekavši da tad neće biti rasprave niti odluke o pozivu nekoj zemlji da uđe u članstvo Atlantskog saveza.
Čelnik NATO je ponovio da u Čikagu neće biti susreta lidera Atlantskog saveza s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali naglasio da se strategijska saradnje dvije strane nastavlja.
Rasmusen je uputio kritiku na račun namjere Moskve da, zbog riješenosti NATO da izgradi "raketni štit" u Evropi, postavi ruske raketne sisteme u Kalinjingradu, rekavši da je to "nepotrebno trošenje novca jer NATO nema namjeru da napadne Rusiju".
A, kako je objasnio, "raketni štit" će pokrivati teritoriju evropskih NATO država.
Odgovarajući na pitanja poslanika EP, on je istovremeno rekao da će za upotpunjenje raketnog sistema NATO u Evropi biti potrebno dodatnih dvjesta miliona evra, a za postavljanje raketne odbrane za zaštitu trupa na terenu još 800 miliona evra.
Rasmusen je ocijenio da je i u interesu NATO to što SAD šire svoje vojno prisustvo i savezništo na azijsko-pacifičkom prostoru i naglasio da, iako ce stacionirane američke trupe dijelom biti povučene iz Evrope, strategijska saradnja SAD i evropskih zemalja NATO ostaje nepromijenjena.
On je dodao da "evropske nacije ne smiju da se plaše snažnije uloge u svijetu" i da treba da imaju "nužne vojne kapacitete za djelovanje tamo gdje je potrebno, kao i da pruže poštenu podršku savezničkim operacijama u evro-atlantskoj zoni".
Generalni sekretar NATO je naglasio da, uprkos ekonomsko-finansijskoj krizi , "evropske nacije moraju da i dalje ulažu u ključne vojne kapacitete, i to mudro i dovoljno, kao i da nastave da dokazuju riješenost da ih upotrebe čim je nužno".
Rasmusen je predočio i da članice NATO i EU treba udruže i dijele vojne kapacitete i izbjegnu njihovo dupliranje.
Napredak je, kako je ukazao, već ostvaren u samostalnom djelovanju članica EU koje su prilikom operacija u Libiji uspostavile sopstveni sistem snabdijevanja gorivom vojnih aviona u ljetu.
Ali, primijetio je generalni sekretar Atlantskog saveza, "ta misija bi bila manje uspješna bez nužnog doprinosa SAD", i to kako u snabdijevanju gorivom aviona u ljetu, tako i u osmatranju i obavještajnim zadacima.