BEOGRAD - Izvinjenje predsjednika Srbije Tomislava Nikolića za sve zločine nad Bošnjacima, posljednje je u nizu izvinjenja koje su međusobno uputili lideri zemalja bivše Jugoslavije od kraja rata.
"Ja klečim i tražim pomilovanje za Srbiju zbog zločina koji je izvršen u Srebrenici. Izvinjavam se za zločine koje je u ime naše države i našeg naroda učinio bilo koji pojedinac", kazao je Nikolić u intervjuu BHT koji će u cjelini biti emitovan 7. maja.
Nikolić je drugi predsjednik Srbije koji se izvinio za zločine počinjene tokom rata u bivšoj Jugoslaviji, ali su prije toga zvanična izvinjenja upućena i iz vrha tadašnje državne zajednice Srbije i Crne Gore.
Prije Nikolića za zločine koje su počinili pripadnici srpskog naroda u BiH izvnio se Boris Tadić, na početku predsjedničkog mandata, tokom posjete Sarajevu 6. decembra 2004.
U junu 2007. Tadić se u emisiji Hrvatske televizije (HRT) izvinio građanima Hrvatske zbog nedjela i zločina u proteklom ratu rekavši da "svim građanima Hrvatske i svim pripadnicima hrvatskog naroda"
koje su učinili nesrećnima pripadnici srpskog naroda, upućuje izvinjenje i preuzima za to odgovornost.
Tadić je bio i prvi predsjednik Srbije koji je posjetio Vukovar, u novembru 2010. kada se izvinio porodicama svih nevino stradalih žrtava na Ovčari 1991. godine.
I predsjednik Hrvatske Ivo Josipović istog dana uputio je riječi izvinjenja, kada je sa Tadićem posjetio Paulin Dvor kod Osijeka gdje je u decembru 1991. ubijeno 18 srpskih i jedan civil mađarske nacionalnosti. Josipović je rekao da žrtve tog zločina zaslužuju izvinjenje, jer ni za jedan zločin ne postoji opravdanje.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izvinio se u aprilu 2010. u Sarajevu za učešće Hrvatske u politici koja je 90-ih godina pokušavala da podijeli Bosnu i Hercegovinu. Josipović je u parlamentu
BiH rekao da "duboko žali što je i Republika Hrvatska svojom politikom u 90-im godinama prošlog vijeka doprinijela stradanjima ljudi i podjelama koje nas i danas muče".
Josipović je drugi hrvatski predsjednik koji se izvinio zbog događaja tokom rata u bivšoj Jugoslaviji.
Njegov prethodnik Stjepan Mesić i predsjednik nekadašnje Srbije i Crne Gore (SCG) Svetozar Marović su 10. septembra 2003. u Beogradu
uputili u ime građana svojih zemalja međusobna izvinjenja za sva zla ili štetu koja su građani dvije zemlje činili jedni drugima, naglasivši da krivica za počinjene zločine mora biti pojedinačna.
Marović se potom 13. novembra 2003. godine u Sarajevu izvinio "za svako zlo ili nesreću koju je bilo ko u BiH pretrpio zbog SCG".
Za stradanja u ratu u Hrvatskoj, posebno na području Dubrovnika, u junu 2000. godine izvinio se i crnogorski predsjednik Milo Đukanović.
Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović 1. novembra 2010. izvinio se za "svakog nevinog coveka koga je Armija BiH ubila".
"Svaka nevina žrtva je jednaka", rekao je sin nekadašnjeg lidera Bošnjaka Alije Izetbegovića za radio B92 ali i dodao da "kada se saberu svi zločini Armije BiH, nisu ravni jednom satu zločina u Srebrenici".