BEOGRAD - Istoričar Vjenceslav Cenčić objavio je knjigu "Titova posljednja ispovijest", 20 godina poslije smrti Josipa Broza Tita, neku vrstu Titovog političkog testamenta koji baca sasvim novu sliku na lik i djelo političara koji je ostavio neizbrisiv trag na političkoj sceni druge Jugoslavije.
Knjiga je sastavljena od stenograma čuvenog Brozovog govora u Karađorđevu u decembru 1979. godine i razgovora koje je vodio s Josipom Kopiničem, koga su mnogi smatrali najznačajnijim jugoslovenskim obavještajcem svih vremena.
Po osporavanju autentičnosti ova uzbudljiva knjiga i sama na neki način dijeli sudbinu glavnog svjedoka i aktera, hvaljenog, a onda i neumjereno osporavanog - Josipa Broza.
"Bio sam protiv Ustava iz 1974.! Bio sam protiv davanja državnosti pokrajinama i dijelovima Ustava koji omogućuju republikama izdvajanje iz Federacije bez dogovora s ostalim republikama, odnosno referendumom cijele zemlje. I tada, a i sada vam ponavljam da će to 'zlo' od ovih ustavnih prava pokrajina razbiti Jugoslaviju. Znao sam da je sigurnosno stanje na Kosovu loše, ali nisam znao da su i odnosi naših republika pali na tako niske grane. Drugovi, moram reći, kad je u pitanju Kosovo da svi koji su glasali za Ustav 1974. godine bit će krivi za sudbinu Jugoslavije'', kazao je Broz u Karađorđevu.
''Razmišljao sam i onako sam u sebi rekao: 'Pa, stari, i ti bi trebalo sebi da odrediš nasljednika'. Razmišljao sam i stavio na papir nekoliko mlađih, već iskusnih rukovodilaca i odlučio sam se na njih dvoje: Miku Tripala i Ratu Dugonjića. Pišući prisjetio sam se i na Ivu Lolu Ribara, jer sam uvijek u šali govorio, a mislim da sam to rekao i Kopiniču, da će on biti moj nasljednik. Ta informacija 'procurila' je za vrijeme rata, pa se Hebrang našao pogođen i odlučio se na osvetu i organizirao je likvidaciju Lole'', nastavlja dalje Broz, navodi se u knjizi.
''O mom nasljedniku nikom nisam govorio osim Jovanki, a ona je to, kako mi je tvrdila, iz šale, rekla Stevi. Taj podatak odmah je 'procurio' do Vlade i Bevca'', kaže Broz.
''Ni praunuci neće oprostiti zaduživanje! Nakon donošenja novog Ustava, republike su se uz saglasnost Federacije za zadnjih godinu i nekoliko mjeseci zadužile preko 10 milijardi dolara, to je zlo i neoprostivo za zemlju", rekao je Tito.
"Ja sam, kao predsjednik države, odbio da potpišem odobrenje o zaduženju zemlje, a Bakarić je kao moj zamjenik to potpisao'', pričao je Broz 1979. godine u Karađorđevu.
''Mene optužuju da sam zabranio da se ide na oslobađanje logoraša koje je tada čuvalo stotinak ustaša - drugovi, taj Vickov prijedlog nije došao do mene i ja se sada pitam gdje je završio. Sam sebe optužujem zašto do sada nisam bio u tom logoru smrti i poklonio se sjenama ubijenih. Sada sam se prisjetio i podatka da su i Hebrang (Andrija) i Krajačić (Stevo) bili protiv obilježavanja Jasenovca. Pa istup Stevin prilikom otkrivanja spomenika u Jasenovcu. Nije kao predsjednik Sabora došao na otvaranje, došao je u Lipik, pijan, u lovačkoj uniformi i delegaciju Srbije izvrijeđao, vičući im: 'Malo smo vas potamanili'. O tom skandalu poruku sam dobio od Pucara (Đuro). Bio sam, ne ljut, nego obezglavljen ovim Stevinim ispadom. Puno puta se pitam zašto ne rasvijetlimo ove Stevine nebuloze i rasipništvo. Imam utisak da ga se u Hrvatskoj boje. Kad bih htio da reagujem, branila ga je Jovanka'', poručio je tada Broz, piše u knjizi "Titova posljednja ispovijest".
Tito je naveo da je Goli otok stvorio Kardelj, ''predloživši da se svi koji su se izjasnili za Rezoluciju izoluju na jedno ostrvo''.
''Pomoć u tome dali su mu Augustinčić i Stevo (Krajačić) koji su mu pričali o Golom otoku i dobrom kamenu s kojim se služi Augustinčić pri izradi skulptura. I tako je na sastanku Politbiroa, kad se raspravlja o izolaciji uhapšenih, Kardelj predložio Goli otok kao najbolje rješenje. S jedne i druge strane tog puta dočekivali bi ih već uhapšeni i tukli remenjem i toljagama, a ovi 'Slovenci' odgovorili bi im i vikali: 'Ne bijte nas, čovječe'. Nisu to bili Slovenci, već Bosanci i Ličani koji su radili u Sloveniji. Svoje su ibeovce proglasili ludim, posebno ako se radilo o školovanom kadru. Tako je Edo 'branio' Jugoslaviju i Partiju u Sloveniji. Zbog Golog otoka nisam dobio ni Nobelovu nagradu za mir, iako je više od stotinu državnika svijeta to predlagalo",navedeno je u stenogramu koji je Broz vodio Josipom Kopiničem, objavio je Avaz.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.