PODGORICA - Potpredsjednik crnogorskog parlamenta i funkcioner Bošnjačke stranke, koja učestvuje u aktuelnoj vlasti, Suljo Mustafić izjavio je kako mu ne smetaju hrišćanska obilježja na državnim simbolima, ali da smatra kako na tim simbolima svi narodi treba da imaju svoje prepoznatljivosti.
"I pripadnici islama su ovdje autohtoni stanovnici, vijekovima su gradili Crnu Goru, oni su dio njene društvene stvarnosti i tražimo da se to iskaže i kroz simbole naše države", kazao je Mustafić u intervjuu Radio-televiziji Crne Gore.
Dodao je kako je za to potrebna samo politička volja, izmjena zakona, a onda stvar treba prepustiti heraldičarima koji će simbolički prikazati stvarni društveni sadržaj Crne Gore.
On je rekao je da je naziv Bošnjak istorijsko ime za islamizirane Slovene na području Balkana.
- Naziv Musliman, sa velikim 'M', uveden je u komunističko vrijeme i naglasio, ali to nije održivo rješenje - rekao je Mustafić u intervjuu internet portalu Radio-televizije Crne Gore.
Prema njegovim riječima, dvije trećine građana islamske vjere u Crnoj Gori prihvatilo je kao nacionalno ime naziv Bošnjak.
- Ustav Crne Gore sadrži oba imena - Bošnjak i Musliman, za pripadnike islamske vjere u toj državi - dodao je Mustafić.
On je rekao da mu ne smetaju hrišćanska obilježja na državnoj zastavi Crne Gore, ali je zatražio da se na zastavu unesu i "elementi islama".
Mustafić smatra i da treba još mnogo raditi na unapređenju položaja bošnjačko-muslimanskog naroda, kao i drugih manjinskih naroda u Crnoj Gori.
Govoreći o Njegošu, istakao je kako su Bošnjaci, napuštanjem sjednice parlamenta, jasno pokazali da smatraju da dan njegovog rođenja ne treba proglašavati praznikom, prenosi Tanjug.
Lider Bošnjačke stranke je ponovio stav da 13. novembar, dan rođenja Petra Petrovića Njegoša, ne može da bude proglašen za dan crnogorske kulture, jer su, kako je objasnio, neke ideje iz "Gorskog vijenca" inspirisale genocid nad Muslimanima u Bosni i Hercegovini.