BREZOVICA - Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, poručio je u ponedjeljak, 22. juna, na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Brezovici, nedaleko od Siska, da je antifašistički pokret neodvojiv od hrvatske istorije i da bez učestvovanja Srba ustanak iz 1941. ne bi prerastao u širi narodnooslobodilački pokret.
Na centračnoj svečanosti u Spomen-parku Brezovica Milanović je rekao kako je "čudo da ovaj praznik postoji i da se do danas održava", dodavši da bez Franje Tuđmana, Stjepana Mesića, Josipa Manolića i Josipa Boljkovca Dana antifašističke borbe danas vjerovatno ne bi bilo.
Govoreći o osnivanju Prvog sisačkog partizanskog odreda 22. juna 1941., podsjetio je kako je toga dana nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez, što je važno za razumijevanje tadašnjih okolnosti.
Istakao je je kako je grupa od sedamdesetak sisačkih komunista toga dana krenula u organiziranje ustanka koji je kasnije prerastao u masovni pokret otpora.
"Uloga Srba se umanjuje"
Posebno je naglasio doprinos hrvatskih Srba antifašističkoj borbi, ocijenivši da se ta činjenica često prešućuje ili umanjuje.
"Da tu na Baniji, Kordunu i nešto manje u Lici nije bilo hrvatskih Srba, to treba reći i ponoviti hiljadu puta, jer bez te sinteze ova cijela priča je obična neispričana, ostala bi neispričana priča", rekao je Milanović, prenosi zagrebački portal "24sata.hr".
Povezana vijest:
Milanović je rekao da odnose Hrvata i Srba nije moguće svoditi na teze o "vjekovnoj mržnji", podsjetivši na političku saradnju između HSS-a i predstavnika hrvatskih Srba u periodu prije Drugog svjetskog rata.
Spomen-park Brezovica memorijalna je park-šuma u kojoj je 22. juna 1941. godine osnovan Prvi sisački partizanski odred, prvi partizanski odred u okupiranoj Jugoslaviji. Ovaj dio šume je nakon rata uređen, a u spomen-parku je 1981. godine podignut monumentalni spomenik.
Od šumskog sastanka do istorijskog spomen-parka
Nakon napada nacističke Njemačke na Sovjetski Savez 22. juna 1941. godine, grupa sisačkih članova Komunističke partije Jugoslavije i skojevaca istog dana sastala se u obližnjoj šumi Brezovici i tamo formirala Prvi sisački partizanski odred. Od dvadesetak boraca u Žabenskoj šumi, već ih je u avgustu 1941. godine bilo oko pedeset u Brezovici. Odred je djelovao nekoliko mjeseci, nakon čega je rasformiran.
Nakon rata, na mjestu osnivanja odreda postavljena je spomen-ploča. Spomenik je bio poznat pod nazivom "Debeli brijest", jer se nalazio ispod starog brijesta pod kojim je odred osnovan.
Godine 1981. na tom mjestu podignut je reprezentativni spomenik visoke umjetničke vrijednosti, čiji je autor bio akademski vajar Želimir Janeš. U spomenik je ugrađena ploča koja se ranije nalazila na tom mjestu. Unutar spomenika nalazile su se bronzane spomen-ploče u obliku stilizovanih šaka, na kojima su bila ispisana imena svih boraca odreda.
Nakon 1990. godine spomenik je devastiran, ploča sa imenima je razbijena, a bronzane šake su ukradene. Skulptura kolone boraca, djelo Frane Kršinića, na pojedinim mjestima oštećena je eksplozivom.
Godine 1991. Dan ustanka naroda Hrvatske prestao je da bude državni praznik, a umjesto njega 22. jun proglašen je Danom antifašističke borbe. Od tada je Spomen-park Brezovica mjesto centralne manifestacije obilježavanja ovog praznika svake godine. Pred spomenikom se polažu vijenci delegacija različitih udruženja i organizacija, a govore drže državni zvaničnici.