Objavljeni su zvanični rezultati PISA 2025 testiranja, a detaljni podaci pokazuju da se iza uobičajenih optimističnih tumačenja o "napretku na rang-listi" krije prilično sumorna slika znanja hrvatskih petnaestogodišnjaka.
Alarmantni PISA rezultati u Hrvatskoj
Iako se pozicija na rang-listi u nekim oblastima pomjerila za koje mjesto naviše, to je prvenstveno rezultat još većeg pada drugih država, a ne stvarnog skoka znanja u Hrvatskoj. U stvarnosti, hrvatski učenici u svim ključnim oblastima ostvaruju rezultate znatno ispod prosjeka razvijenih zemalja članica OECD-a (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj), prenosi Index.hr.
Inače, PISA (Programme for International Student Assessment - Program za međunarodno ocjenjivanje učenika) je međunarodno istraživanje koje organizuje OECD, a kojim se provjerava koliko su petnaestogodišnji učenici sposobni da znanje primijene u stvarnim životnim situacijama. Testiranje prvenstveno obuhvata čitalačku i matematičku pismenost te prirodne nauke, a ne provjerava samo naučeno školsko gradivo, već razumijevanje, zaključivanje i sposobnost rješavanja problema.
Izgubili cijelu školsku godinu u čitanju
Najveći potres zabilježen je u čitalačkoj pismenosti, gdje je Hrvatska doživjela strmoglav pad u odnosu na testiranje iz 2022. godine. Sa prosječnih 453 boda, učenici su izgubili čak 22 boda za samo tri godine.
Vezana vijest:
Alarmantni rezultati PISA testa: Znanje učenika u Evropi naglo palo
Prema mjerilima OECD-a, gubitak od 20 bodova odgovara znanju koje se usvoji tokom cijele jedne školske godine, što znači da današnji petnaestogodišnjaci u razumijevanju i analizi teksta zaostaju više od godinu dana za generacijom koja je testirana 2022. godine. Hrvatska je time u čitanju ostala znatno ispod prosjeka OECD-a (461 bod).
Ispod prosjeka razvijenih zemalja u matematici i prirodnim naukama
Ništa bolja situacija nije ni u matematici ni u prirodnim naukama. U prirodno-naučnoj pismenosti hrvatski učenici osvojili su 476 bodova, što je ispod prosjeka OECD-a od 482 boda, uz pad od šest bodova u odnosu na prethodni ciklus.
U matematici je zabilježeno tek 455 bodova, dok je prosjek OECD-a 463 boda. Drugim riječima, učenici ni u jednom od tri osnovna predmeta ne dostižu standarde razvijenog svijeta.
Podbačaj u vještinama za digitalno doba
Hrvatska je u ovom ciklusu učestvovala i u novom testiranju računarskog rješavanja problema (computational problem solving), vještine koja se smatra ključnom za digitalno doba i rad sa modernim tehnologijama. Rezultat je podbacio: učenici su ostvarili 464 boda, dok je prosjek OECD-a okruglih 500 bodova. Na toj rang-listi Hrvatska se našla pri dnu među uporedivim evropskim zemljama.
Svaki peti učenik je funkcionalno nepismen u sve tri oblasti
Podaci otkrivaju i ogromnu rupu u osnovnim znanjima: čak 20,3 odsto učenika u Hrvatskoj, odnosno svaki peti petnaestogodišnjak, ne dostiže osnovni nivo pismenosti (ispod nivoa 2) u sve tri ključne oblasti – prirodnim naukama, čitanju i matematici istovremeno. S druge strane, najboljih, natprosječnih učenika (nivoi 5 i 6) u barem jednom predmetu ima tek 7,8 odsto, dok je prosjek OECD-a 11,9 odsto.
Ogroman jaz: Djevojčice u čitanju dvije godine ispred dječaka
Posebno upada u oči ogroman rodni jaz u rezultatima. Dok u matematici djevojčice i dječaci postižu gotovo identične rezultate (456 prema 455 bodova), u čitalačkoj pismenosti djevojčice naprosto dominiraju – ostvarile su čak 47 bodova više od dječaka (477 prema 430), što je razlika od više od dvije pune školske godine. U prirodnim naukama djevojčice su takođe znatno uspješnije i u prosjeku imaju 20 bodova više od dječaka (486 prema 466).
Bogatiji imaju ogromnu prednost, disciplina ne spasava znanje
Društveni status i dalje u velikoj mjeri određuje uspjeh u hrvatskim školama: učenici iz imućnijih porodica u prirodnim naukama imaju u prosjeku 84 boda više od onih iz siromašnijih porodica.
Iako ankete pokazuju da je disciplina na časovima u Hrvatskoj nešto bolja od prosjeka (indeks 0,41 naspram 0,14), a nivo nasilja u školama relativno nizak, to se očigledno ne odražava na konkretno znanje koje bi mlade pripremilo za moderno tržište rada i snalaženje u digitalnom okruženju.
Možda vas zanima i ovo: