BEOGRAD - Dok se Studentska lista priprema za preuzimanje vlasti i formiranje novih institucija, još nije poznato ko će se naći na najvažnijim funkcijama u budućoj Skupštini i Vladi Srbije.
O kadrovskim rješenjima, prema izjavama kandidata Studentske liste, i dalje se razgovara kroz studentska tijela i univerzitetske centre, po principu plenuma koji je obilježio studentski pokret od početka protesta, piše Nova.rs.
Postavlja se pitanje da li je takav način odlučivanja održiv i nakon preuzimanja vlasti.
Urednik portala Savremena politika Nikola Burazer za Novu ukazuje da to predstavlja izazov kada pokret treba da pređe iz protestne organizacije u političku strukturu koja upravlja državom.
Nakon ubjedljive pobjede Studentske liste na vanrednim izborima 25. oktobra, sve oči uprte su u procese primopredaje vlasti i formiranje Skupštine i Vlade Srbije.
Javnost iščekuje da čuje koja će to imena sa Studentske liste biti na najvažnijim funkcijama, poput mandatara za sastav Vlade, ministara, predsjednika Narodne skupštine.
Zašto je plenumsko odlučivanje izazov za novu vlast?
Urednik portala Savremena politika Nikola Burazer kaže da, imajući u vidu koliko je Studentski pokret kompleksan, očekivano je da izbor ljudi koji će vršiti funkcije u Skupštini i Vladi Srbije bude takođe kompleksan.
"Mislim da to proizilazi iz same prirode Studentskog pokreta i toga da je neophodno da se održi vid demokratičnosti koji je oblikovao pokret od samog početka", kaže Burazer.
S druge strane, ističe da dinamika događaja primorava studente da donose odluke brže.
"Da se neke stvari olakšaju u smislu donošenja odluka. To verovatno već jeste neki izazov za Studentsku listu, imajući u vidu kako je to sada funkcionisalo, ali negde je i nužnost da se neki procesi izvršavaju brže, posebno ako imamo u vidu koliko je trajalo formiranje Studentske liste, jasno je da izbor ljudi na nove funkcije mora biti brži od toga", kaže Burazer.
Dodaje da će veliki izazov u budućnosti biti to na koji će način Studentski pokret nastaviti da održava odnos sa Vladom i poslanicima.
"Tu će morati da se naprave neki mehanizmi, jer pretpostavljam da donošenje odluka na način na koji je to ranije bilo neće biti moguće u situaciji kada se upravlja državom, a ne samo pokretom", zaključuje Burazer.
Ko odlučuje o kandidatima za Skupštinu i Vladu Srbije?
Da je plenumsko odlučivanje još uvijek zastupljeno, posebno uoči formiranja novog saziva Skupštine Srbije, prethodnih dana potvrdili su kandidati za poslanike Studentske liste.
Buduća poslanica Studentske liste u Skupštini Srbije Mirjana Nikolić izjavila je FoNetu, govoreći o načinu odlučivanja o budućim kadrovskim prijedlozima, da se trenutno čekaju odluke studentskih tijela, koja se usaglašavaju na nivou svih univerzitetskih centara u zemlji. Ona je navela da pretpostavlja da postoji i komunikacija studenata sa pojedinačnim profesorima, a da očekuje da će i sami kandidati na kraju imati priliku da iznesu mišljenje o prijedlozima.
"Ako oni daju prijedlog određene osobe za predsednika Skupštine, jedan od dokumenata koji taj predloženi predsednik Skupštine mora da priloži jeste i saglasnost", navela je Mirjana Nikolić, rektorka Univerziteta umjetnosti u Beogradu.
Istakla je da predstavnici Studentske liste neće osporavati odluke studentskih tijela, ali da je važno i da osobe koje budu predložene prihvate kandidaturu i preuzimanje buduće funkcije.
Da li su studenti već izabrali kandidata za predsjednika Skupštine?
Da se razgovori oko imena novog predsjednika Skupštine vode, naveo je još jedan kandidat sa Studentske liste, Aleksandar Baucal, dodajući da je proces u završnoj fazi.
Ipak, da su razgovori okončani potom je naveo kandidat SL, Dejan Šoškić, dodajući da će to objaviti Studentski pokret.
"Studenti su dogovorili ko će obavljati funkciju predsednika Skupštine, a njegovo ime će objaviti studentski pokret", rekao je Šoškić.
Istovremeno, naznačio je da studenti znaju da grupa izabranih ljudi sa Studentske liste koja će ući u Parlament, po slovu zakona postaje vlasnik mandata i ona samostalno odlučuje.
"Mi ćemo ući u jedan normalan politički proces", rekao je Šoškić.
Kako funkcionišu studentski plenumi?
Od početka protesta i stvaranja Studentskog pokreta, osnovu je predstavljao plenum - način direktnog odlučivanja o svim važnim pitanjima.
Kako su ranije objasnili studenti, plenum je glavno tijelo na kojem se direktno, demokratskim putem donose sve važne odluke vezane za protest.
Na plenumu svaki student ima pravo da iskaže svoje mišljenje ili da da prijedlog, a odluku donose svi, glasanjem za ili protiv. Prijedlozi se usvajaju prostom većinom glasova.
Plenumom predsjedava grupa od nekoliko ljudi u kojoj jedan ima zaduženje da moderira, drugi da mu pomaže u tome, a treći da vodi zapisnik. Na kraju svakog plenuma se izglasava nova grupa "moderatora" koja će pripremiti i voditi sljedeći plenum.
U periodu između dva plenuma, tijela putem kojih se studenti organizuju su radne grupe u kojima svako može da učestvuje i koje takođe izglasava plenum pred kojim su one i odgovorne.
Postoje radne grupe za odnose sa medijima, agitaciju, društvene mreže, obezbjeđenje itd.