BIJELJINA - Građani Bijeljine od danas više nemaju strah od septičkih jama i opasnosti po svoje zdravlje, jer je i zvanično završen projekat kojim je riješen problem dugo iščekivane kanalizacije u ovom gradu.
Bijeljina je jedan od rijetkih gradova u jugoistočnoj Evropi koji nije imao kanalizacioni sistem, te je ležao na 26.000 septičkih jama i potencijalnih uzročnika ekološke katastrofe. Gradska uprava je završila nimalo lak zadatak, a to je izgradnja najvećeg infrastrukturnog projekta tokom posljednjih 100 godina, koji je Bijeljincima stvorio uslove za kvalitetniji život.
Kruna ovog velikog posla jeste savremeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, kapaciteta 40.000 ekvivalent stanovnika, s mogućnošću etapnog povećanja do četiri puta. Sve je izgrađeno u skladu sa standardima EU, bazirano na biološkom tretiranju otpadnih voda i jedno je od najsavremenijih u BiH, pa i regionu.
Mićo Mićić, gradonačelnik Bijeljine, kaže da je trebalo hrabrosti da se krene u veliki projekat kada nisu imali sredstava, ni velike podrške viših nivoa vlasti, ni Vlade RS.
"Ipak smo krenuli, da zaštitimo životnu sredinu. Otpadne vode su direktno prijetile da zagade podzemne vode, koje su naše bogatstvo, kojima se vrši i navodnjavanje te snabdijeva i naš vodovod sa nivoa 50-60 metara. Bilo je neophodno da se počne raditi, mi smo, na našu sreću, uspjeli to da završimo", rekao je Mićić.
Prvi korak u izgradnji kanalizacije napravljen je 2005. godine kad je počela gradnja glavnog fekalnog kolektora, koji je temelj kanalizacionog sistema u Bijeljini, a grad sada ima zatvoreni sistem prikupljanja otpadnih voda i zaštićeno je izvorište pitke vode koje se nalazi na 64 hektara, u neposrednoj blizini urbanog dijela grada.
Vlado Simeunović, direktor Tima za implementaciju projekta izgradnje kanalizacije (PIU), kaže da je ovaj projekat proglašavan najboljim u jugoistočnoj Evropi, a i EBRD ga je nekoliko puta predstavljao kao najpozitivniji primjer.
"Pogledajte studiju izvodljivosti, mi smo riješili svaki njen segment. Uradili smo zamišljeno, povećali broj priključaka jer je promijenjena dinamika života u gradu, negdje gdje su bile individualne kuće napravljena je zgrada", rekao je Simeunović.
Predrag Perković, direktor "Vodovoda i kanalizacije" u Bijeljini, kaže da je kapacitet izvorišta 560 litara po sekundi, a da se koristi oko 350 litara u sekundi, što je dovoljno za uredno snabdijevanje građana.
"Kroz sistem zaštite izvorišta obezbijedili smo dugoročno snabdijevanje građana pitkom vodom. Da bismo uredno vraćali kredit, bili smo u obavezi da povećamo cijenu vode i omogućimo kvalitetno vraćanje kreditnih sredstava", rekao je Perković.
Osim kanalizacione mreže, urađena je i revitalizacija vodovoda, zamijenjene su stare azbestne cijevi, postavljena nova elektro, telefonska, kablovska TV instalacija i gasovodna mreža.
Mladen Petrović, direktor Direkcije za izgradnju i razvoj grada Bijeljine, kaže da je ovaj grad dobio nove saobraćajnice i nove ulice koje prate izgradnju kanalizacije.
Srebrenka Golić, potpredsjednica Vlade RS, ističe da će Bijeljinci imati zdravu vodu za piće, koja je tretirana kroz prečistače i ne postoji bojazan za njeno zagađenje.
Ukupna vrijednost ovog desetogodišnjeg projekta je 41 milion evra, od čega je iz budžeta grada uloženo 11,7 miliona, 12 miliona je obezbijeđeno iz kredita Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj, dok su 17,4 miliona obezbijeđena donacijama.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.