SARAJEVO - Dio prve vodozaštitne zone izvorišta Sarajevsko polje, između Sokolović Kolonije i Hrasnice, godinama se pretvara u divlju deponiju. Na području važnom za snabdijevanje dijela Kantona Sarajevo pitkom vodom otpad se odlaže, zakopava i spaljuje, dok mještani upozoravaju i na eksploataciju šljunka.
Riječ je o prostoru uz rijeku Željeznicu, površine oko 210.000 kvadratnih metara, odnosno 21 hektar. Značajan dio tog zemljišta zauzima deponija koja se širi, što pokazuju i snimci dronom koje je objavio ovaj portal.
Uprkos značaju područja, mještani godinama upozoravaju na izostanak djelotvorne zaštite i prebacivanje nadležnosti između institucija. Prostor se i dalje formalno štiti odlukom iz 1987. godine, u kojoj su kazne izražene u jugoslovenskim dinarima.
Zašto je ovo područje važno za snabdijevanje vodom?
Prva i druga vodozaštitna zona neposredno su povezane s izvorištima pitke vode. Njihova svrha je smanjenje rizika od zagađenja, objasnio je profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Edin Hrelja u razgovoru za Klix 2022. godine.
Dugogodišnji stanovnik Sokolović Kolonije Samir Avdić, član SDP-a, navodi da Željeznica, prolazeći kroz šljunak u svom koritu, prihranjuje podzemne rezervoare u polju između Sokolović Kolonije, Vojkovića i Hrasnice.
Na tom prostoru nalazi se nekoliko bunara i postrojenja iz kojih se voda ispumpava za potrebe dijela Kantona Sarajevo.
Avdić je deset godina bio vijećnik Opštinskog vijeća Ilidža, a od 2022. do 2026. kantonalni poslanik. Kaže da je uz ovo polje odrastao, tokom rata tu plivao, a danas vozi bicikl. Na problem upozorava u okolnostima višemjesečne suše i redukcija vode.
Šta se odlaže u rupe nastale vađenjem šljunka?
Prema svjedočenjima mještana, velike rupe nastale eksploatacijom šljunka zatrpavaju se otpadom. Pojedinima se takvo postupanje, kako tvrde, predstavlja kao sanacija tla.
Avdić kaže da problem traje približno 15 godina. Šljunak se vadio i prije rata, ali uglavnom lopatama i odvozio konjskim kolima. Dovožen je i građevinski otpad, od kojeg su nastala uzvišenja koja mještani nazivaju „indijanerima“.
Situacija je, prema njegovoj ocjeni, postala znatno ozbiljnija kada su iskopavanje i odlaganje poprimili sistemski karakter, uz upotrebu teške mehanizacije.
"Često se ljeti provozam i zateknem tu desetak mašina, bagera, kamiona koji eksploatišu šljunak", rekao je Avdić.
Navodi da se na terenu mogu vidjeti različite vrste otpada.
"Maločas smo prohodali, vi ste snimili i fotografisali da tu nema kakvog otpada nema: organskog, hemijskog, lijekova, kauča, crijeva, staklene vune, stiropora, blokova, betona - nema šta nema", izjavio je.
Šta je Agencija ranije saopštila o vađenju šljunka?
Avdić ističe da se takvi radovi ne bi smjeli obavljati bez dozvole Agencije za vodno područje rijeke Save, budući da Željeznica pripada savskom slivu.
Iz Agencije su 2020. godine saopštili da nisu primili nijedan zahtjev za vađenje materijala iz korita Željeznice na području opštine Ilidža.
Tada su upozorili da vađenje šljunka na tom dijelu nije ni preporučljivo zbog neposredne veze s podzemnim vodama koje prihranjuju bunare.
"Ukoliko se na obalama rijeke Željeznice vrši eksploatacija šljunka, ista je bespravna", naveli su tada iz Agencije.
Avdić strahuje da bi dugogodišnje zatrpavanje moglo uticati i na prihranjivanje podzemnih rezervoara. Naglašava, međutim, da nije stručnjak i da bi u procjenu posljedica trebalo uključiti hidrologe.
Zašto mještani upozoravaju i na spaljivanje otpada?
Otpad se, prema njihovim riječima, ne odlaže samo na površini i u iskopanim rupama, već se i spaljuje.
Mještani tvrde da je zbog toga tokom proteklog ljeta izbilo nekoliko požara.
Na značaj zaštite Željeznice upozoravali su i tokom poplava u novembru 2021. godine. Tada je postojala bojazan da bi se benzinska pumpa SAS u Vojkovićima, zbog erozije tla, mogla urušiti u rijeku i izazvati dugotrajno zagađenje pitke vode.
Pumpa se nalazi približno kilometar uzvodno od ovog dijela vodozaštitne zone.
Ko kontroliše ulazak u zaštićeno područje?
Prema izvještaju Klixa, ograđen je samo prostor oko pumpnih stanica. Ostatak područja nema fizičke prepreke niti vidljiv nadzor, a na njegov status upozorava dotrajala tabla s teško čitljivim natpisom.
"Ova estetika, ili sve ovo što možemo iščitati kao informaciju s ove table, najbolje nam govori o pristupu Kantona prema ovom resursu koji se zove voda", ocijenio je Avdić.
Zemljište je, prema njegovim riječima, većinom u privatnom vlasništvu. Dio pripada nekadašnjoj građevinskoj kompaniji Vranica, koja je u stečaju.
Avdić navodi i da su ga komšije obavijestile kako neko na postavljenoj rampi naplaćuje prolaz kombijima koji dovoze šut. Riječ je o tvrdnji mještana koju prenosi ovaj sagovornik.
Pojedini stanovnici pokušavaju spriječiti odlaganje otpada i vađenje šljunka, ali kažu da takve situacije dovode do incidenata, ponekad i fizičkih sukoba.
Zašto institucije godinama prebacuju odgovornost?
Među institucijama čije se nadležnosti odnose na ovo područje navedeni su kantonalni Vodovod i kanalizacija, Ministarstvo privrede KS, opštinske, kantonalne i federalne inspekcije te Agencija za vodno područje rijeke Save.
Kada je Klix.ba 2020. godine tražio odgovore o iskopavanju šljunka i odlaganju otpada, institucije su upućivale na druge organe.
Agencija je navela da nema zakonske mogućnosti da zabrani dovoz otpada i da je to u nadležnosti federalne i kantonalne inspekcije.
Federalna uprava za inspekcijske poslove odgovorila je da su za iskop materijala na obali nadležni Kanton i Opština, kao i da inspektor na terenu nije zatekao nikoga u nezakonitim radnjama.
Kantonalna uprava za inspekcijske poslove istakla je da je, zbog podijeljenih nadležnosti, samo jedan od organa ovlašćenih za postupanje.
Avdić ocjenjuje da su odgovori i reakcije tokom godina bili šturi, povremeni i očigledno nedjelotvorni.
Zašto dosadašnje kazne nisu zaustavile odlaganje?
Avdić tvrdi da je prije šest ili sedam godina došao do dokumenta kojim je tadašnji načelnik Ilidže Senaid Memić jednoj lokalnoj privatnoj firmi dopustio „saniranje“ područja.
Prema njegovim riječima, dokazao je da dokument nije vjerodostojan. Navodi da od tada, kada dobije informaciju o dovoženju otpada, poziva policiju i ukazuje na taj problem, nakon čega policija kažnjava odgovorne.
Smatra, međutim, da kazne nisu dovoljno visoke da bi ih odvratile od daljeg odlaganja.
"Zakonski okvir u kojem mi djelujemo nije učinkovit i ljudima se isplati da plate ukoliko ih uhvate na djelu", rekao je.
Ocjenjuje da većeg napretka nije bilo i da je stanje u međuvremenu postalo još gore.
Kako se područje štiti odlukom starom gotovo četiri decenije?
Na snazi je Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju iz 1987. godine.
Vlada KS je u odgovoru na poslaničko pitanje navela da je odluka faktički neprimjenjiva, posebno u dijelu kaznenih odredbi, koje su izražene u jugoslovenskim dinarima.
Skupština KS je 6. marta utvrdila Nacrt privremene odluke o zaštiti izvorišta „Sarajevsko polje“.
Avdić kaže da se konsultovao s hidrolozima Građevinskog fakulteta UNSA i instituta koji je 2013. godine izradio elaborat na kojem se zasniva nacrt. Smatra da bi nova odluka, čak i ako zahtijeva doradu, bila djelotvornija od postojećeg dokumenta.
Prema njegovom mišljenju, neophodno je jasno odrediti ko čuva područje, kome građani prijavljuju nepravilnosti i ko mora pravovremeno reagovati.
Šta je s vlasnicima zemljišta i bespravnom gradnjom?
Avdić izdvaja tri prioriteta: zaštitu izvorišta, prava vlasnika zemljišta i rješavanje statusa ranije izgrađenog naselja u drugoj vodozaštitnoj zoni.
Smatra da vlasnici kojima je ograničeno korišćenje imovine moraju biti odgovarajuće obeštećeni.
"Njihovu imovinu u stvari koriste svi građani Kantona Sarajevo koji koriste vodu iz tih bunara", naveo je.
Otkup zemljišta vidi kao najkorektnije rješenje, ali procjenjuje da Kanton trenutno nema dovoljno novca za to.
Posebno pitanje predstavlja dio Sokolović Kolonije oko ulica Zeleni put i Jusufa Bublina. Naselje je počelo nastajati osamdesetih godina, izgradnja je intenzivirana nakon rata, a prema izvještaju većina kuća izgrađena je bespravno.
Avdić predlaže legalizaciju ranije izgrađenih objekata pod posebnim uslovima zaštite zemljišta, uz jasno povlačenje granice poslije koje ne bi bilo tolerancije prema novoj nelegalnoj gradnji.
Koje poteze Avdić očekuje od nove vlasti?
Avdić zagovara usvajanje nove odluke o zaštiti izvorišta, formiranje komunalne policije i donošenje zakona o legalizaciji. Tvrdi da su sva tri dokumenta pripremljena na nivou Vlade KS.
Pozvao je buduću kantonalnu vlast, ukoliko bude formirana, da ponovo pokrene javni dijalog i doradi predložena rješenja gdje je potrebno. Naglasio je da odluka ne mora ostati u obliku koji je predložila vlast Trojke.
Ponudio je pomoć iako više nije kantonalni poslanik, ističući da se ovim problemom bavi najmanje 15 godina.
"Najbitnije je da se nastavi javni dijalog o ovim temama, a sve pripremljene odluke i zakoni su podložni izmjenama", poručio je.