Hronika

Vidić: Inspektori prvo tražili 20.000 pa povećali na 30.000 maraka

Vidić: Inspektori prvo tražili 20.000 pa povećali na 30.000 maraka
Foto: N.N. | Vidić: Inspektori prvo tražili 20.000 pa povećali na 30.000 maraka
Ljiljana Radić

BANJALUKA - Inspektori Florjan i Grujić su mi rekli da njihov načelnik želi po svaku cijenu da mi "nađu nešto", ali da oni žele da pomognu i da treba da im dam 20.000 maraka, od čega 10.000 ide tužiocu, a po pet načelnicima, njihovim šefovima, koji će njih nešto sitno počastiti.

Ispričao je ovo  Branislav Vidić, bivši direktor Srednjoškolskog doma u Banjaluci svjedočeći u banjalučkom Okružnom sudu protiv suspendovanih inspektora Nenada Grujića i Jelene Florjan.

Rekao je da su tuženi kasnije tu cifru povećali na 30.000 KM kako bi protiv njega napisali izmišljenu prijavu koja će biti odbačena, a on neće biti provučen kroz medije u negativnom kontekstu.

Prema optužnici, Grujić i Florjanova su od Vidića tražili 30.000 KM mita, a uzeli 20.000 KM kako bi sredili obustavu istrage koja se protiv njega vodila na osnovu anonimne prijave.  

Vidić je rekao da su Grujić i Florjanova dolazili od početka 2018. godine i rekli mu da ima anonimna prijava protiv njega, te su tražili određenu dokumentaciju. 

"Jednom mi je Florjanova rekla da rade na slučaju i da će to potrajati, ali da se to može završiti povoljno za mene pa mi je predložila da se mogu počastiti ona i saradnici i da se može dogovoriti s načelnikom", ispričao je Vidić.

Takođe je rekao da mu je na pitanje šta to znači i koliko treba da da, odgovorila da će provjeriti, ali da o svemu ćuti, jer postoji grupa koja mu može nauditi. 

"Rekli ste da ste razmišljali da se ubijete vješanjem jer su vam odzvanjale riječi Florjanove da postoji grupa koja, ako ne sarađujete, može ugroziti vaš život i vašu porodicu", upitao ga je tužilac Goran Glamočanin, na šta je Vidić odgovorio da mu je spominjala da ima dijete, kao i ona, što je shvatio kao prijetnje.

Rekao je i da su mu optuženi govorili i da imaju svoju grupu novinara koji će ga provući kroz medije i da mu to ne treba, te da je mislio da su  novac tražili da se što bezbolnije završi za njega, a očekivao je reizbor na mjesto direktora Srednjoškolskog doma i plašio se da ga ne odbiju zbog negativnih natpisa medija. 

"Rekli su da njihov načelnik želi po svaku cijenu da mi nađu nešto, a da oni nisu našli", kazao je Vidić. Kako je rekao, predložili su mu da im da 20.000, od čega ide 10.000 tužiocu Siniši Vranješu, a po 5.000 načelnicima, ali mu nisu pominjali ko su oni.

Na pitanje sudije zašto su optuženi od njega tražili novac ako nisu ništa našli protiv njega, Vidić je odgovorio da ih pritišće načelnik. Kada je slučaj prijavio Upravi za organizovani i teški kriminalitet MUP-a RS, po  njihovim uputama pozvao je Florjanovu i dogovorio sastanak u jednom banjalučkom ugostiteljskom objektu 14. februara.

Kako je ispričao, Grujić mu je tada rekao da više ne može 20.000, već 30.000, po 10.000 načelnicima i tužiocu koji će za šest dana odbaciti prijavu, a da poslije toga da izjavu kod Florjanove.

Prema njegovim riječima, 18. februara, u saradnji s policijom, čiji je bio informant, odnio je novac Grujiću, s kojim se sastao preko puta ugostiteljskog objekta gdje su se sastali. Tada je on bio ozvučen, a obilježeni novac je dao Grujiću u autu. 

"On ga je stavio pod sjedalo, a onda sam otišao kod Florjanove u kancelariju. Ona je imala već pripremljenu izjavu koju sam dopunio i potpisao", rekao je Vidić.

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije