Privredu treba rasteretiti. U Federaciji BiH je najveći "poreski klin", odnosno razlika između bruto izdvajanja po jednom radniku i iznosa novca koji radnik dobije, kaže Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH.
U intervjuu za "Nezavisne" on je istakao da konkurentnost privrede grade institucije koje obezbjeđuju sigurnost, imovinska prava, društveni kapital, provjere i ravnotežu, transparentnost i etiku.
NN: Da li postoji potreba poreskog rasterećenja privrede?
JAŠARSPAHIĆ: Naravno da postoji potreba rasterećenja privrede. U FBiH je najveći "poreski klin", odnosno razlika između bruto izdvajanja po jednom radniku i iznosa novca koji radnik dobije. Poznato je da su doprinosi na plaće oko 70 posto i kada dodamo parafiskalne namete, opterećenje se kreće i do 90 posto. Vlada Federacije BiH je pripremila set zakona koji treba da regulišu ovu oblast. Usvajanjem Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak trebalo bi doći do poreskog rasterećenja privrede. Izmjene i drugih zakona, kao što je Zakon o porezu na dobit, treba da dovedu do poboljšanja uslova za preduzeća, čime će se povećati konkurentnost i osnažiti razvoj privrede.
NN: Kako ojačati konkurentnost i produktivnost privrede?
JAŠARSPAHIĆ: Moramo biti svjesni da na konkurentnost i produktivnost utiče mnogo faktora. Naveli smo neke od zakona čijim će se donošenjem poboljšati konkurentnost naše privrede. Važno je kazati da konkurentnost grade institucije, koje obezbjeđuju sigurnost, imovinska prava, društveni kapital, provjere i ravnotežu, transparentnost i etiku, javni sektor i korporativno upravljanje; infrastruktura - kvalitet i proširenje transportne (cestovni, željeznički, vodni i vazdušni saobraćaj) i komunalna infrastruktura; usvajanje informatičkih i komunikacijskih tehnologija; makroekonomska stabilnost - nivo inflacije i održivost fiskalne politike; zdravstvo; vještine radne snage; tržište robe; tržište rada; inovacije; finansijski sistem i drugo. Ekonomije koje su svoju konkurentnost zasnivale na konkurentnoj radnoj snazi moraju se okrenuti digitalizaciji, industriji 4.0, u protivnom mogu izgubiti poziciju koju imaju. Kod produktivnosti je slična situacija, inovacije, obrazovanje i moderne tehnologije su ključ za postizanje produktivnosti.
U BiH ima dovoljno prostora da bi se unaprijedili glavni uticajni faktori i koji treba da poprave i konkurentnost i produktivnost bh. preduzeća. Infrastruktura kvaliteta je jedan od najbitnijih elemenata poslovnog ambijenta. Osnovni zadatak ovog sistema je pružanje usluga kompanijama u oblasti laboratorijskih ispitivanja (ocjenjivanja usklađenosti), standardizacije, akreditacije i mjeriteljstva, kao i kontrola tržišta. Uticaj infrastrukture kvaliteta na razvoj, proizvodnju i certificiranje finalnog proizvoda je fundamentalan, a samim tim je od ogromnog značaja za razvoj i konkurentnost kompanija, posebno izvozno orijentisanih. Sistem infrastrukture kvaliteta u BiH je veoma loše razvijen i u principu umjesto da olakša poslovanje, više predstavlja barijeru domaćim kompanijama, zbog čega industrijski sektor trpi značajne posljedice.
NN: Koliko se osjeti nedostatak radne snage u BiH i u kojem sektoru u FBiH je to najizraženije?
JAŠARSPAHIĆ: Odliv zdrave i mlade radne snage je vidljiv u gotovo svim sektorima u BiH, veliki broj kompanija je zaustavio svoje dalje širenje proizvodnje zbog nedostatka radne snage. To je proces koji je pogodio veliki broj država, a nažalost u BiH je već nekoliko godina aktuelan. Velike probleme imaju kompanije koje rade u sektoru transporta, metalskoj industriji, građevinarstvu, zdravstvu i u mnogim drugim sektorima. Olakšavanje odlaska u zemlje EU će dodatno potaknuti odlazak radne snage i to je jedan zaista veliki izazov za sve nas koji se borimo da nam se privreda razvija. Svi nivoi u BiH koji se brinu o privredi će morati pojačati napore i donijeti mjere koje će obezbijediti ostanak u BiH dijela radne snage. Treba razmišljati i o uvozu radne snage iz manje razvijenih država.
NN: Kojih profila najviše nedostaje?
JAŠARSPAHIĆ: To su vozači, zavarivači, CNC operateri, alatničari, sve vrste radnika u građevinskoj industriji, pekari i slična zanimanja.
NN: Koliko su kretanja svjetske ekonomije uticala na domaću privredu?
JAŠARSPAHIĆ: BiH je mala zemlja sa malim tržištem, koje nije dovoljno da primi značajan broj domaćih proizvoda. Uglavnom se proizvodi izvoze u EU i na druga tržišta. Turbulencije koje su nastale usložnjavanjem trgovinskih odnosa Kine i SAD, ali i Evrope, negativno su uticale i na bh. ekonomiju. To se vidi i po padu proizvodnje i izvoza u sektorima kao što je automobilska industrija, ali i u sektoru metala i drugim sektorima.
NN: U 2019. manja je stopa BDP-a u odnosu na 2018. godinu, šta mislite kako će taj pad završiti?
JAŠARSPAHIĆ: Sve gore navedeno, vezano za probleme u trgovinskim odnosima velikih svjetskih ekonomija, uzrokovalo je da će biti manja stopa rasta nego 2018. godine. To nije dobro za ekonomiju BiH, koja je ipak imala pozitivne trendove nekoliko zadnjih godina. Najave su i da se prva polovina 2020. godine može očekivati izuzetno teškom, ali važno je usmjeriti snage na poboljšanje konkurentnosti i popravak ambijenta u BiH. Ukoliko uspijemo dovesti nove veće investicije u BiH, možemo očekivati i snažniji rast ekonomije BiH.
NN: U kojem sektoru privrede je FBiH najjača?
JAŠARSPAHIĆ: Ako posmatramo proizvodnju, izvoz, broj radnika, onda možemo kazati da imamo snažan metalski, drvni, tekstilni sektor. Naravno, tu su i građevina, proizvodnja prehrambenih proizvoda, poljoprivreda. Ne smijemo zaboraviti najbrže rastući sektor - IT industriju, ali ni turizam, koji posljednjih godina bilježi rekorde.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.