Intervju

Pero Ćorić za "Nezavisne": Država mora pomoći da privreda preživi

Pero Ćorić za "Nezavisne": Država mora pomoći da privreda preživi
Foto: Ustupljena fotografija | Pero Ćorić za "Nezavisne": Država mora pomoći da privredi preživi

Većina privrednih grana koje su imale 2024. godine smanjenu proizvodnju će sigurno imati problema i u novoj godini s obzirom na to da su takvi trendovi prije svega u Evropskoj uniji. Ono informacija što sada imamo je da se ne nazire kraj ovakvim negativnim trendovima. U najvećoj mjeri sve je uslovljeno političkim i ratnim dešavanjima u svijetu, kazao je u intervjuu za "Nezavisne novine" Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

Kako je rekao, naše prirodne resurse kao što su izvori električne energije, šumska bogatstva, umjesto u komparativnu prednost, pretvorili smo u dugogodišnje probleme, a trebalo je da budu generatori privrednog razvoja u Republici Srpskoj.

NN: Prema Vašem mišljenju, kakva je ova godina bila za privredu Republike Srpske, ali i cijele Bosne i Hercegovine?

ĆORIĆ: Privredna kretanja u 2024. godini po mnogim parametrima imala su negativne trendove koji su se ogledali u fizičkom obimu proizvodnje, prvenstveno prerađivačkoj industriji, smanjenju broja zaposlenih, smanjenju izvoza…

Istovremeno, povećan je uvoz, tako da je povećan spoljnotrgovinski deficit, a pokrivenost uvoza izvozom je pala ispod 70 odsto.

Skoro sve privredne oblasti su pogođene krizom - od drvoprerade i obućarske industrije, do metaloprerade.

Pad izvoza je najvećim dijelom zbog pada izvoza električne energije, zatim dijelom zbog smanjene proizvodnje, a dijelom i zbog smanjenih cijena na tržištu električne energije. Istovremeno plate su kontinuirano rasle, tako da je u oktobru prosječna neto plata iznosila 1.420 KM, a poreski prihodi su povećani po osnovu doprinosa i direktnih poreza.

Sve to govori da je privreda, prvenstveno izvozno orijentisana, bila u problemima. S jedne strane bila je smanjena potražnja, a s druge strane pritisak na povećanje troškova, prvenstveno plata, s obzirom na to da je u 2024. godini minimalna plata povećana oko 30 odsto. Pored toga, stalno prisutan nedostatak kvalitetne radne snage samo je dodatno otežao uslove poslovanja.

Inflacija je imala male stope rasta, ali je u strukturi povećanja cijena najveće bilo poskupljenje osnovnih životnih namirnica, stanovanja, komunalnih naknada, dakle sve ono što pogađa najšire slojeve stanovništva, što je dodatno izvršilo pritisak na povećanje plata, dok su cijene industrijskih proizvoda ostale iste, pa čak su neke robe imale i smanjenje cijena.

NN: Kakva su očekivanja za 2025. godinu? Neki privrednici kažu da očekuju da bude gora od 2024.?

ĆORIĆ: Većina privrednih grana koje su imale 2024. godine smanjenu proizvodnju će sigurno imati problema i u novoj godini, s obzirom na to da su takvi trendovi prije svega u Evropskoj uniji. Ono informacija što sada imamo je da se ne nazire kraj ovakvim negativnim trendovima.

U najvećoj mjeri sve je uslovljeno političkim i ratnim dešavanjima u svijetu. Ekonomija RS je mala ekonomija i sada je umijeće kako se u novonastaloj situaciji održati da se sačuvaju materijalni i ljudski resursi u preduzećima.

Ovoga mora biti svjesna i država i svojim mjerama pomoći da privreda preživi i dočeka neka nova bolja vremena u što boljoj poslovnoj kondiciji.

Sigurno je da u Republici Srpskoj ima preduzeća koja su i ove godine imala stabilnu proizvodnju i nadati se da se tako nastavi i u 2025. godini.

Veoma je bitno sa kojim stranim partnerima je uspostavljena poslovna saradnja i koje su to privredne grane. Tako je npr. automobilska industrija u ogromnim problemima i to se onda prelijeva na sve dobavljače.

NN: Znamo da je dosta problema ove godine bilo zbog slabije potražnje iz Evropske unije. Da li domaća privreda ima način da pronađe nova tržišta za našu robu ukoliko se nastavi slabija potražnja iz EU?

ĆORIĆ: Trenutna privredna situacija pokazuje da oslanjanje na jedno tržište, pa makar ono bilo i tržište Evropske unije, nosi sa sobom i rizike, što se sada, nažalost, pokazalo u negativnom kontekstu. Traženje novih tržišta je neophodno, ali je to povezano sa mnogo otežavajućih faktora. Koliko je naša industrija komplementarna sa novim tržištima i po pitanju vrsta proizvoda, standarda, uslova uvoza i izvoza, carinskim opterećenjima i slično? Preduzeća iz RS su u lancu snabdijevanja i uglavnom su radili komponente za strane kompanije. Malo imamo svojih proizvoda koji su gotovi proizvodi i koji kao takvi mogu biti plasirani do krajnjeg kupca. Ona preduzeća koja imaju svoje proizvode na veliko zadovoljstvo iste plasiraju na druga, netradicionalna tržišta, kao što su tržišta Afrike, SAD i druga. Zemlje BRIKS-a sa svojim ogromnim tržišnim potencijalima su sigurno velika šansa, ali na dugoročnim planovima. Na kratke rokove, nažalost, mislim da će biti slabi rezultati.

NN: Budući da do kraja ove godine neće biti poznato koliko će i da li rasti minimalna plata u Srpskoj, šta mislite o tome? Ili koji su to negativni efekti rasta najniže plate?

ĆORIĆ: Činjenica da smo već na kraju poslovne godine, a da još ne znamo kolika će biti minimalna plata, koliki će biti drugi troškovi bitni za poslovanje privrede Republike Srpske pokazuje da se o privredi i njenim problemima vodi malo računa. Smatram da zbog negativnih ekonomskih trendova i makroekonomskih pokazatelja nema osnova za povećanje najniže plate u Republici Srpskoj i da bi to u ovom trenutku bilo neopravdano te stvorilo velike probleme izvoznim preduzećima, s obzirom na to da je u ovom trenutku izuzetno teško dobiti veće cijene u EU.

U slučaju povećane minimalne plate teško da bi bilo moguće kontrolisati cijene na unutrašnjem tržištu, što bi izazvalo lanac poskupljenja i efekat povećanja plata brzo bi bio sveden na minimum, a izvozna preduzeća bi bila dovedena u velike probleme. Minimalna plata u Republici Srpskoj u 2024. godini je veća nego u Federaciji BiH i u Srbiji za 2025. godinu. Samo da napomenem da je najniža plata u Srbiji određena krajem avgusta 2024. za 2025. godinu. U takvim okolnostima mogu se praviti realniji planovi, a naši privrednici do kraja svake godine čekaju da saznaju kakvi ih uslovi poslovanja očekuju u narednoj godini. S obzirom na to da realno nije bilo moguće očekivati da se do iznosa minimalne plate dođe odlukom Ekonomsko-socijalnog savjeta, Vlada RS je morala ranije reagovati i donijeti odluku o minimalnoj plati i prekinuti ovu agoniju.

NN: Da li je bilo pozitivnih stvari ove godine u privredi u Srpskoj? Vidjeli smo da je namjenska industrija jako dobro poslovala. Postoje li još neke grane privrede koje su imale pozitivne rezultate?

ĆORIĆ: Činjenica je da ima preduzeća koja su izuzetno dobro poslovala, što zavisi od mnogo faktora kao što su: u kojoj grani posluju, ko su im poslovni partneri u inostranstvu, da li imaju sopstvene proizvode ili svoje prepoznatljive brendove i slično. Obično su to preduzeća koja imaju razvijene sve segmente preduzeća od razvoja, marketinga, proizvodnje, odgovarajućih standarda do upravljanja ljudskim resursima. Ovo se uglavnom odnosi na prerađivačku industriju. Drugi segmenti kao što su veletrgovina, uslužne djelatnosti, sektor građevine, prvenstveno visokogradnja i sektor turizma imali su pozitivna kretanja. Turizam je svakako jedna od privrednih grana koje su imale značajan rast. U Republici Srpskoj ove godine zabilježena je rekordna turistička sezona, te je u odnosu na prošlu godinu ostvareno više od 43.000 noćenja. Najveći broj stranih turista dolazi iz regiona. Ovo je ranije bila zapostavljena grana privrede i tek u posljednjim godinama se prepoznaje potencijal s obzirom na to da je to domaći resurs i zavisi najviše od nas samih kako ćemo to iskoristiti. Nažalost, naše prirodne resurse kao što su izvori električne energije i šumska bogatstva, umjesto u komparativnu prednost, pretvorili smo u dugogodišnji problem, a trebalo je da budu generatori privrednog razvoja u Republici Srpskoj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Oglasi

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije