Intervju

Stanko Stanić, rektor Univerziteta u Banjaluci: Pozitivna ocjena za primjenu bolonje

Stanko Stanić, rektor Univerziteta u Banjaluci: Pozitivna ocjena za primjenu bolonje
Stanko Stanić, rektor Univerziteta u Banjaluci: Pozitivna ocjena za primjenu bolonje

Posmatrajući sa stanovišta onoga što je urađeno za pet godina primjene Bolonjske deklaracije, sasvim sigurno se može dati pozitivna ocjena, rekao je Stanko Stanić, rektor Univerziteta u Banjaluci.

Osvrćući se na studentsku praksu kao jedan od principa Bolonjske deklaracije, on je istakao da to pitanje u cijeloj RS nije riješeno na odgovarajući način i da taj problem treba institucionalno rješavati.

Komentrišući kvalitet znanja na privatnim i državnim fakultetima, Stanić smatra da je ta razlika još drastično velika i u korist tradicije i kvaliteta državnih fakulteta. Takođe, rektor je siguran da će na narednoj sjednici Vlade RS biti donesena odluka u vezi s master studijima.

NN: Kako komentarišete dosadašnju primjenu Bolonjske deklaracije i koju ocjenu biste dali Univerzitetu u Banjaluci u toj primjeni?

STANIĆ: Formalno, u RS primjena Bolonjske deklaracije teče od 2006. godine i s usvajanjem prvi put Zakona o visokom obrazovanju, ali je činjenica da je skoro od 2003. godine krenula primjena bolonjskog procesa na četiri-pet fakulteta Univerziteta u Banjaluci. Danas, eto poslije pet godina institucionalne primjene Bolonjske deklaracije, neki postavljaju pitanje da li je trebalo ići u reformu te vrste, koja je zasnovana na principima Bolonjske deklaracije. Činjenica je da su organi RS i FBiH, odnosno BiH to prihvatili kao model koji vrijedi za sve evropske univerzitete i prema tome to pitanje treba, prije svega, postaviti onima koji vrše vlast na prostorima BiH. Ali, sa stanovišta onoga što je urađeno za ovih pet godina sasvim sigurno se može dati pozitivna ocjena i na kraju se može reći da je dobra stvar činjenica da studenti i profesori više rade od kada se primjenjuje Bolonjska deklaracija. Tu nema dileme, manje je kampanjskog rada i s jedne i sa druge strane, a čim je manje kampanjskog, a više kontinuiranog rada, rezultati su odmah bolji.

Ubijeđen sam, bez obzira na to što neki misle da nije tako, da je kvalitet nastavnog procesa mnogo bolji i zbog toga kao rezultat imamo kvalitetnije diplome kandidata koji izlaze s našeg univerziteta.

Već radimo program sprečavanja koruptivnog ponašanja na Univerzitetu

NN: Studenti često ističu problematiku nedostatka studentske prakse. Kako to komentarišete i na koji način studentima omogućiti više prakse?

STANIĆ: Pitanje studentske prakse je nešto što je neophodno. Jedan od principa Bolonjske deklaracije odnosi se na studentsku praksu, u smislu da student u toku studija i trajanja nastavnog procesa dobrim dijelom već bude upoznat s onim za šta se sprema po završetku studija. Tačno je, mogu slobodno reći, da u cijeloj RS to pitanje nije na odgovarajući način riješeno. Nije riješeno u onom smislu da je za sve studente obezbijeđena praksa na svim studijskim programima. To pitanje mora biti institucionalno rješavano i u to rješavanje se moraju uključiti ne samo univerziteti već i resorno ministarstvo.

Međutim, činjenica je da i tu ima napretka, jer mi na Univerzitetu u Banjaluci imamo Univerzitetski preduzetnički centar, čija je jedna od funkcija da obezbjeđuje studentsku praksu za studente u preduzećima i ustanovama i kroz projekte koji se rade na našem univerzitetu. Često sam u prilici da potpisujem ugovore koje priprema Univerzitetski preduzetnički centar, a kojima se obezbjeđuje stručna praksa za naše studente, ali to još nije dovoljno.

NN: Možete li nam ocijeniti kvalitet znanja koje se stiče na privatnim fakultetima i kolika je ta razlika u odnosu na državne fakultete?

STANIĆ: Vjerovatno će kolege s privatnih univerziteta reći da sam tu posebno subjektivan, ali ta razlika je još drastično velika i u korist tradicije i kvaliteta državnih fakulteta.

NN: Koliko ste zadovoljni aktivnostima na sprečavanju korupcije na fakultetima, o kojoj se, priznaćete, u posljednje vrijeme malo priča?

STANIĆ: Meni se čini da se, kada je u pitanju RS, o problemu korupcije u oblasti visokog obrazovanja priča jedino na Univerzitetu u Banjaluci i kao posljedica te priče ispada da jedino korupcije u obrazovanju, i uopšte u RS, ima na Univerzitetu u Banjaluci. Zaista, vrlo pogrešna predstava se u vezi s tim stvara i izvodi takav zaključak, kao posljedica toga što smo mi na Banjalučkom univerzitetu spemni da o tome razgovaramo, da ulazimo u odgovarajuće projekte i da preduzimamo određene mjere. Oni koji o tome ćute stvaraju sliku da kod njih toga nema, što naravno nije tačno.

Daleko od toga da se na našem univerzitetu ne priča o korupciji i da se ne preduzimaju odgovarajuće mjere. Već radimo program sprečavanja koruptivnog ponašanja na Univerzitetu u Banjaluci. Istovremeno kada se pojavi svaki pojedinačni slučaj, na odgovarajući način reagujemo i preduzimamo mjere, sa čime su upoznati studenti našeg univerziteta.

Ubijeđen sam da je kvalitet nastavnog procesa mnogo bolji i zbog toga, kao rezultat, imamo kvalitetnije diplome kandidata koji izlaze s našeg univerziteta, kazao Stanić

NN: Studenti su prošle sedmice bili posebno nezadovoljni jer nije bilo konkursa za upis master studija. Da li je sada sve spremno i da li svi fakulteti imaju spremne planove i programe rada za drugi ciklus studija?

STANIĆ: Na Univerzitetu u Banjaluci od ukupno 54 studijska programa 35 je podnijelo zahtjeve, odnosno utvrdilo prijedloge za upis u drugi ciklus studija ili master. Prema tome, Senat Univerziteta je prema Ministarstvu prosvjete i kulture RS uputio zahtjev da se odobri upis drugog ciklusa studija za 35 studijskih programa. Siguran sam da će na narednoj sjednici Vlade RS biti donesena odluka, te da će na odgovarajući način biti riješena i dilema u vezi s nedostatkom sredstava za finansiranje drugog ciklusa, kako bi ti nedostaci bili prevaziđeni. Tamo gdje bude zainteresovanih studenata za upis, taj studijski program će početi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije