Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, rekao je da će u BiH morati da dođe do konsenzusa ljudi koji žive na ovim prostorima te da je najveća odgovornost za krizu u BiH trenutno na međunarodnoj zajednici.
"Ne mislim na ljude koji su trenutno u BiH, već i na one koji su dugi niz godina ovdje i koji su, pokušavajući da dokažu uspješnost svog projekta, mnoge stvari lomili preko koljena, formirali institucije mimo Ustava i davali im ovlaštenja i pravo da se ponašaju i donose odluke onako kako oni misle da treba i sada je to dostiglo vrhunac", rekao je Tegeltija u intervju za "Nezavisne novine".
On ističe da je problem u tome što međunarodna zajednica nije spremna da kaže da su neke reforme, kao što je reforma pravosuđa, bile neuspješne te da ne želi da razgovara o tim stvarima u globalu, već samo u pojedinačnim dijelovima.
Kada je riječ o radu Savjeta ministara BiH, Tegeltija ističe da je preduslov za to da on počne da radi na način kako se od njega očekuje povlačenje odluke Valentina Incka, bivšeg visokog predstavnika u BiH, istovremeno naglašavajući da će odluke koje se budu nakon toga eventualno donosile zavisiti od unutrašnjih odnosa.
"Ta odluka mora biti uklonjena iz pravnog sistema BiH, a način na koji će oni to raditi nama nije važan. Ona je u pravnom sistemu mimo svih pravila i normi i oni koji su omogućili da to dođe u pravni sistem neka odluče kako će je ukloniti", rekao je Tegeltija.
NN: BiH i u 2022. godinu ulazi bez budžeta, koliko će teško biti raditi u tim uslovima?
TEGELTIJA: To nije dobro. Budžet je ključni dokument za svaku zemlju, tako bi trebalo biti i za Bosnu i Hercegovinu. Bez budžeta je teško planirati godinu, a privremeno finansiranje je obavljanje samo osnovnih funkcija. Bilo bi dobro da imamo budžet, jer bismo na taj način mogli planirati aktivnosti i sredstva koja stoje na raspolaganju Savjetu ministara BiH u oblasti kulture i povratka, koji još nije završen. Možda najproblematičnija stvar, ukoliko ne bude budžeta za 2022. godinu, jeste da će plate zaposlenih u zajedničkim institucijama BiH ostati na istom nivou. Te plate od 2008. godine dva puta su smanjene i poslije svih korekcija najniže su od plata u svim drugim institucijama na nivou entiteta i kantona. Bez budžeta nećemo moći pomoći ni zdravstvenom sektoru, jer smo mi 2020. godini obezbijedili oko 40 miliona direktne podrške zdravstvenom sektoru i taj novac neće nestati, biće višak prihoda, ali budžet je planski dokument za jednu godinu i mnogim budžetskim korisnicima taj novac je potreban u tom trenutku. Sve što prolongirate i uradite poslije dvije godine ne daje one efekte koji bi se ostvarili da su sredstva dobili u tom trenutku. U 2021. godini Savjet ministara BiH dva puta je usvajao budžet koji je usvojilo i Predsjedništvo i uputilo ga u parlamentarnu proceduru, ali nismo uspjeli da ga usvojimo u parlamentu BiH. Kako trenutno stoje stvari sa političkom situacijom, vrlo lako nam se može desiti da isto bude i sa 2022.
NN: Preduslov za usvajanje budžeta je usvajanje dokumenta okvirnog budžeta koji na posljednjoj sjednici Fiskalnog savjeta nije prihvaćen. Zbog čega?
TEGELTIJA: Tako je. Taj dokument je osnov za donošenje budžeta i entiteta i zajedničkih institucija. Osnovni problem, kao i svaki put kada se usvaja taj dokument, jeste raspodjela sredstava sa jedinstvenog računa između entiteta, Brčko distrikta i zajedničkih institucija. Uvijek su postojali zahtjevi za povećanje sredstava za zajedničke institucije i ovaj put ga nismo usvojili. Na sjednici Fiskalnog savjeta utvrđen je prijedlog dokumenta, gdje su predviđena povećanja sredstava za zajedničke institucije oko 80 miliona KM. Značajno rastu prihodi od indirektnih poreza i svi ti efekti prelili su se prema kantonima, opštinama i, naravno, entitetima. Niko nije imao ništa protiv, toliki je rast indirektnih poreza da se to mora vidjeti i na sredstvima koja pripadaju zajedničkim institucija BiH. Na prijedlog premijera RS Radovana Viškovića odluka o prihvatanju ili neprihvatanju je pomjerena za neku drugu sjednicu. Moje stajalište je da nam je potreban taj dokument i da je rast indirektnih poreza veliki da se dio sredstava mora obezbijediti za zajedničke institucije BiH.
NN: Dakle, nije isključena mogućnost povećanja budžeta institucija BiH?
TEGELTIJA: Nije, do onog trenutka dok Fiskalni savjet ne donese odluku.
NN: Spomenuli ste indirektne poreze. Prihodi po tom osnovu zaista bilježe rekorde. Zbog čega? Stiče se utisak da kriza nije pogodila BiH u onoj mjeri u kojoj se očekivalo.
TEGELTIJA: Evidentno je da je rast indirektnih, i ne samo indirektnih, već i direktnih poreza rezultat povećanje privredne aktivnosti. Rastu indirektnih poreza svakako doprinosi i inflacija i rast cijena određenih proizvoda povećava osnovicu za oporezivanje i sasvim sigurno doprinosi rastu prihoda. Ekonomska situacija u 2021. godini je dobra i svi ključni makroekonomski parametri su pozitivni ako ih poredimo sa 2020. godinom i to je bilo realno očekivati, jer smo u toj godini imali šest mjeseci zaključan sistem. Ali u mnogim segmentima makroekonomski pokazatelji za 2021. su bolji nego za 2019, koja je u mnogim segmentima bila rekordna. To je znak da je ekonomija globalna, pa tako i u BiH, prevladala najlošije strane pandemije i treba očekivati da u 2022. godini nastavi da raste. Naravno, postoji strah od inflacije i rasta cijena energenata. Ako inflacija uzme velikog maha, moraju se povlačiti drugi potezi.
NN: Može li BiH uticati na inflaciju?
TEGELTIJA: BiH nema svoju makroekonomsku politiku i konvertibilnu marku smo vezali za evro. Moja lična procjena je da će u drugoj polovini 2022. godine inflacija biti vraćena u realne okvire.
NN: Da li je vrijeme da BiH preispita ulogu Centralne banke (CB) BiH i da li postoji spremnost za tako nešto?
TEGELTIJA: U ovom trenutku ne postoji minimum političke saglasnosti da BiH mijenja mjesto i ulogu Centralne banke i to je ozbiljna materija da je BiH, zemlja kakva jeste, koja ima puno otvorenih političkih tema, otvarala to pitanje koje se direktno preliva na građane kroz različite segmente. Lično mislim da CB BiH može dati veći doprinos ukupnoj ekonomskoj situaciji i kroz ova ovlaštenja koja u ovom trenutku ima, ali za to je potreban konsenzus.
NN: Ima li uopšte naznaka da će u BiH biti postignut konsenzus i da li danas Savjet ministara BiH radi ili ne radi?
TEGELTIJA: Ako posmatrate kroz sjednice Savjeta ministara, gdje sjedimo ministri i ja, možemo reći da nešto i ne radi, ali ako posmatrate sve institucije Savjeta ministara, ministarstva, razne agencije itd., one su sve ovo vrijeme radile. Život nije moguće zaustaviti i zbog toga institucije rade. Imate danas ogromne gužve na graničnim prelazima, a zamislite da smo blokirali rad UIO ili Granične policije. Što se tiče Savjeta ministara kao izvršnog organa, on zaista ima problema u donošenju odluka i mi iz Republike Srpske učestvujemo u radu onoliko koliko su nam dozvolili zaključci Narodne skupštine RS. Naš stav je da nećemo blokirati nikada ono što utiče na zdravlje ljudi i ono što može ugroziti finansijski i ekonomski građane.
NN: Da li je preduslov da Savjet ministara BiH profunkcioniše povlačenje nametnutih izmjena Krivičnog zakona, jer se stiče utisak da je kriza eskalirala toliko da ni povlačenje tog zakona ne bi dalo efekta?
TEGELTIJA: Za normalan rad predstavnika iz Republike Srpske u zajedničkim institucijama, bez obzira na to da li je to parlament BiH, Savjet ministara BiH ili Predsjedništvo BiH, to je povlačenje odluke visokog predstavnika koja se odnosi na izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH. Ta odluka mora biti uklonjena iz pravnog sistema BiH, a način na koji će oni to raditi nije nam važan. Ona je u pravnom sistemu mimo svih pravila i normi i oni koji su omogućili da to dođe u pravni sistem neka odluče kako će je ukloniti. To je preduslov da radimo, a kakve ćemo odluke donositi, to je nešto sasvim drugo. Kao i do sada, o nekim odlukama nemamo saglasnost. Neki imaju intencije da prave potpunu centralizaciju BiH, što teško može biti prihvaćeno iz Republike Srpske. Uslov za normalan rad je povlačenje odluke visokog predstavnika, a kako će institucije funkcionisati, to zavisi od unutrašnjih odnosa.
NN: Ima li spremnosti u međunarodnoj zajednici da ta odluka bivšeg visokog predstavnika bude povučena? Zar na taj način ne bi priznali poraz?
TEGELTIJA: Najveći poraz i međunarodne zajednice i BiH je da pustite nekoga da zadnji dan svog mandata nameće zakonska rješenja. Ne mislim da bilo ko treba da se osjeća poraženim ili pobjednikom i, vrlo jednostavno, nešto što je nelegalno uneseno u pravni sistem, treba biti ukinuto.
NN: Bilo je i ranije nametanja, ali nije bilo ovakve krize.
TEGELTIJA: Bilo je krize oduvijek. Otkako sam izabran u Savjet ministara BiH, mi se nalazimo u permanentnoj krizi. To je postojalo i prije, samo sa većim ili manjim stepenom intenziteta. Sjećate se da je odmah nakon izbora Savjeta ministara krajem 2019. godine došla prva presuda Ustavnog suda BiH koja se tiče imovinskih odnosa u BiH i već tada je Republika Srpska rekla da ne želi u tome učestvovati. Onda je počela pandemija, borba protiv kovida nas iz RS je natjerala da preko toga pređemo i da se vratimo u sistem rada.
NN: Koga Vi vidite kao najvećeg krivca za krizu u BiH, Ustavni sud, međunarodnu zajednicu ili nekoga drugog?
TEGELTIJA: Krivaca je mnogo. Ova kriza ne traje od danas, već dugi niz godina. Odgovornost snose svi oni koji su vršili vlast u BiH duži period i kada nije bilo spremnosti da se BiH mijenja na unutrašnjem planu, bez obzira na to koja politička opcija bila iz FBiH ili RS, kao što odgovornost postoji na ovim ljudima koji danas obavljaju funkcije. Međutim, po mom mišljenju, najveća odgovornost je na međunarodnoj zajednici, ne mislim na ljudima koji su trenutno u BiH, već i onima koji su dugi niz godina ovdje, koji su pokušavajući da dokažu uspješnost svog projekta to radili na način da su neke stvari lomili preko koljena, formirali institucije mimo Ustava i davali im ovlaštenja i pravo da se ponašaju i donose odluke onako kako oni misle da treba i to je dostiglo vrhunac. Reforme koje su oni kreirali i sprovodili postale su najveća tačka sporenja u BiH. Problem je u tome što međunarodna zajednica nije spremna da kaže da je to bilo neuspješno.
NN: Koje su, po Vašem mišljenju, reforme promašaj?
TEGELTIJA: Pa, recimo, pravosuđe, koje je u cijelosti kreirano od strane stranaca i oni sada toliko primjedaba iznose na problem pravosuđa, priča se o neadekvatnoj borbi protiv korupcije, a sve institucije su oni kreirali. Kada želimo da razgovaramo i kažemo da hoćemo da pričamo o reformi cjelokupnog sistema, oni kažu ne, i radili bi samo neke pojedinačne stavke.
NN: Republika Srpska je krenula u proces vraćanja nadležnosti, jedna od tih nadležnosti je i pravosuđe. Vjerujete li da je to moguće u ovom trenutku?
TEGELTIJA: Kako će BiH funkcionisati, to treba da zavisi od nas koji živimo u BiH i treba da je uredimo na način da svi budemo zadovoljni. Stranci znaju reći da se svi u toj zemlji osjećamo komotno. S jedne strane, vi kod jednog naroda ili grupe ljudi imate osjećaj da vam pojedine institucije u BiH služe samo kao instrument pritiska na jedan narod na jednu grupu ljudi.
NN: Mislite na institucije pravosuđa?
TEGELTIJA: Pa, recimo, pravosuđe. Imate najave da će predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, predsjednika Republike, srpskog člana Predsjedništva za ono što su uradili u Narodnoj skupštini Republike Srpske sudski progoniti. To se ne može tretirati nikako drugačije nego kao vrsta pritiska. Moramo se vratiti na početak, sjesti i dogovoriti se šta nam treba.
NN. Da, ali u BiH ne postoji ni minimum saglasnosti o tome. Sada smo u nekoj pat poziciji. Kako će se ovo okončati na kraju?
TEGELTIJA: Postoji političko Sarajevo, koje čeka da rješenje nametne međunarodna zajednica i koja u principu nameće samo ona rješenja koja odgovaraju političkom Sarajevu. Mene brine to što veliki broj predstavnika međunarodne zajednice nije spreman da razgovara i njihovo obrazloženje, kada kažemo da nešto nije u redu, jeste da kažu: "Ne možemo o tome razgovarati, ne žele Bošnjaci o tome." Bilo kada u ovoj zemlji moraće doći do konsenzusa ljudi koji žive na ovim prostorima. Svi skupa moramo razgovarati. Republika Srpska je najupornija u tome da se razgovara, a imate i Hrvate, koji su zainteresovani za nekoliko oblasti da se usaglase, a sa druge strane, imate grupu bošnjačkih političara koji ne želi ni o čemu da razgovaraju, već žele da zadrže status kvo.
NN: Hrvati uslovljavaju izlazak na izbore naredne godine izmjenom Izbornog zakona BiH. Hoće li biti izbora iduće godine s obzirom na to da smo sve dalje od dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH?
TEGELTIJA: Mislim da će biti izmjene Izbornog zakona. U razgovorima sa pojedinim predstavnicima međunarodne zajednice rečeno mi je da su poslije dogovora o izborima u Mostaru dogovorene izmjene Izbornog zakona BiH i da se to neće odmah usvajati u tom prvom koraku, već da će se to naknadno riješiti. Očigledno je da oni koji su tada dogovorili izmjenu izbornog zakonodavstva sada pokušavaju da odustanu od te priče. Mislim da ima previše i obećanja i obaveza da bi na kraju neko mogao od toga da odustane. Pregovore Bošnjaka i Hrvata više doživljavam kao borbu ko će više ili manje dobiti od Izbornog zakona BiH. Ukoliko eventualno ne bi došlo do izmjene izbornog zakonodavstva, realno je i moglo bi se desiti da Hrvati bojkotuju izbore. Ukoliko to uradi hrvatska strana, ne vidim razlog da se izbori održe.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.