Šta je kognitivna sposobnost čovjeka kao umnog bića? Prva pretpostavka je da je svaki čovjek umno biće, što se istini na volju ne bi moglo uvijek potvrditi.
Ali u poređenju sa filadendronom, šljivom ili patkom na primjer, kažimo da je svaki čovjek uman. Mislite da poređenje nije racionalno i da nema odgovarajuću naučnu pozadinu? Varate se. Kakvim se pitanjima bave renomirani naučnici na institutima svjetskih univerziteta, zapanjili biste se. Da se ne zove naučnom hipotezom, više bi odgovaralo naivnoj dječjoj radoznalosti. U pozadini ovih igrarija su sedmocifrena finansijska ulaganja, najsavremenija medicinska dijagnostika i stručni timovi, što samu ideju čini manje fikcijom predškolskog djeteta.
Šta biste pomislili da vam šef vodećeg stručnog tima jednog od takvih projekata kaze: `Mislite li, mladi kolega, da mi moralno griješimo prema bakterijama time što ih nemilice uništavamo?` ili `Ima li brašno svijest?`
Pomislite kako bi mu prijao dugogodišnji odmor, a zadovoljava sve uslove i za pravovremenu penziju. Ne bi mu škodilo. Valjda su to prvi simptomi nakon četrdeset godina u čarobnom svijetu neurologije. Na sreću, hipoteza da uđe u misli sagovornika, još nije dokazana, pa ne pretpostavlja da ste ga već smjestili u jedan od boljih rehabilitacionih centara.
David Lodge, pisac knjige `Misli`, inspirisan je, između ostalih, knjigom filozofa Daniela C. Dennetta `Kinds of minds`. Dennett postavlja pitanja na koja još nema odgovora, kako to uostalom njegova profesija i nalaže. Filozofi pitaju, gore navedeni timovi medicinara naporno rade, a pisci se inspirišu. Pod uslovom da ne pripadamo nijednoj od navedenih profesija, nama (čitaocima) pripada najlakša uloga.
Strastveni ženskar i istraživač na polju kognicije Ralph Messenger upoznaje Helen Reed, profesora kreativnog pisanja u kampusu univerziteta. Helen Reed je nedavno postala udovica. Nadajući se da će joj jedan semestar na manjem univerzitetu pomoći da pronađe utjehu, podliježe čarima šarmantnog i zavodljivog Ralpha. Messenger, naizgled uzoran otac šestočlane porodice, porodični i gostoljubivi domaćin za prijatelje, vodi paralelan život.
Priča bi bila trivijalna, sa tipičnom tematikom preljube da Lodge nije posebno interesovanje posvetio tematici kognicije. Dvoje ljubavnika, ali i intelektualaca vode zanimljive dijaloge u kojima se mogu prepoznati pitanja i rasprave iz knjige Daniela Dennetta. Ozbiljna analiza svijesti, ljudskih slabosti, vjere povjerenja briljantno je napisana u okvirima beletristike.
Kako je David Lodge i sam bio dugogodišnji profesor kreativnog pisanja na Univerzitetu u Birminghemu u Engleskoj, priča dobija nepredvidiv tok. Skandal na univerzitetu mijenja dotadačnja ubjeđenja. Zataškavane misli izlaze na vidjelo.
Na segmente komična priča o ljubavi, moralu, prevari, uspijeva da čitaoca uvuče u svijet pitanja. Jaz između uma i tijela je vodeće pitanje Messengerovog života.
Kada bi rezultat istraživanja Lodgeovog lika iz knjige bio pozitivan, priča bi imala drugi tok. Životi svih junaka izgledali bi posve drugačije.
Koliko bi pozitivno bilo znati sta sagovornik misli?
`... Kako je bilo meni? ...`