Podjele koje su sve vidljivije i dublje u svim segmentima života BiH prenijele su se i na dijasporu, a proces je možda i obrnut. Poznato je, naime, da građani neke zemlje, koji žive u inostranstvu, mogu imati jak uticaj na politička dešavanja u zemlji iz koje dolaze. Njihova snaga ogleda se prvenstveno u finansijskoj moći, ali i statusu koji su stekli u zemljama u kojima trenutno žive.
Emigracija bivše Jugoslavije odigrala je veliku ulogu u prijeratnim i ratnim dešavanjima u bivšim republikama SFRJ, a njihove akcije bile su plod dugogodišnjeg zalaganja za podrivanje ustavnog poretka bivše države, a sve su češća i svjedočenja o saradnji emigranata sa raznim obavještajnim službama. Podijeljenost u inostranstvu građana sa područja bivše Jugoslavije vidljiva je i danas. Kontakti sa građanima BiH, koji sada žive u inostranstvu, potvrdiće da su nacionalne podjele i danas jake, iako ima niz pozitivnih primjera druženja ljudi koji su porijeklom iz BiH bez obzira na nacionalnost.
Međutim, klubovi i udruženja koji okupljanju bh. građane u inostranstvu još su duboko podijeljeni. Njihove aktivnosti nisu koordinisane i zbog toga nemaju jedinstven nastup prema vladama u svojoj zemlji. Posljednja posjeta Sarajevu predstavnika Svjetskog saveza dijaspore BiH odslikala je njihovu razjedinjenost širom svijeta.
Osim što su predstavnike ovog saveza primili uglavnom funkcioneri Stranke za BiH (Haris Silajdžić, član Predsjedništva BiH, Safet Halilović, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, i Sven Alkalaj, ministar inostranih poslova BiH), njihovi zahtjevi, ali i retorika najviše je podjećala na programske ciljeve ove vladajuće partije.
Iako je i član Predsjedništva BiH Željko Komšić učestvovao na sastanku sa predstavnicima bh. dijaspore upadljivo je bilo odsustvo Nebojše Radmanovića, člana Predsjedništva BiH, kao i Sredoja Novića, ministra civilnih poslova BiH, u čijoj se nadležnosti nalazi Zakon o državljanstvu, što dijasporu najviše interesuje.
Stalno zanemarivanje činjenice da se ovaj zakon oslanja na Ustav BiH, odnosno proizilazi iz njega, ne čudi kada su u pitanju stranačke izjave jer su one u službi dnevne politike, iako su i kao takve krajnje neodgovorne i neprovodive u ovom trenutku. Predstavnici Svjetskog saveza dijaspore novinarima su kazali da je zakon o državljanstvima `nastavak etničkog čišćenja`, da je `diskriminatorski kao i Ustav` i da pozivaju sve ljude u dijaspori da `vade CIPS-ovu ličnu kartu u mjestima u kojima su živjeli prije agresije na BiH`.
Rečenice pod navodnim znacima veoma su poznate i često se čuju u izlaganjima pojedinih političara kojima su i uži članovi porodice u dijaspori, pa možda otuda i sličnost u zapažanjima čelnika Svjetskog saveza dijaspore. Ljudi koji svoju zemlju vole i žele da doprinesu razvoju svoje države, trebali bi za početak poštivati njene zakone, kao što poštuju i one gdje trenutno žive. Niko od njh nije rekao da su zakoni Njemačke diskriminatorski jer ne dozvoljavaju dvojno državljanstvo, baš kao ni zakon u BiH koji, ipak, ostavlja mogućnost bilateralnih sporazuma da se ovaj problem riješi. Dijaspora se previše uvukla u ovdašnje dnevnopolitičke priče, što je dobar znak da bi se uskoro i mogli vratiti kući.