Kolumne

BiH neće u EU

Nataša Krsman

Sve institucije u BiH nadležne za evropske integracije treba ostaviti u stanju mirovanja i ne tjerati ih na uzaludan trud da realizuju davno započete aktivnosti. Kako vrijeme teče mnogima je sve jasnije da ih u Evropskoj uniji ne čeka med i mlijeko. U ovim institucijama trebalo bi da osmisle projekte kojima će sistem iz BiH prenijeti na ostatak Evrope i razvijenih zemalja svijeta.

Potres koji je izazvao nikad popularniji švajcarski franak pokazao je kako su uređeni sistemi u stvari neuređeni, a zemlje EU dužne do guše. Posljednje vijesti iz Grčke nisu nimalo povoljne za tamošnju administraciju, jer im plate smanjuju za 50 odsto. Italijani će morati da smanje javnu potrošnju i srede svoj deficit što važi i za Špance. Bugarska, jedna od novijih članica EU, siromašna je kao što je bila i prije ulaska u evropsku porodicu, ali ovdje ne brinu fiskalne brige nego po nekim evropskim standardima vozačima brane da jedu, piju i puše dok voze. U slobodarskoj BiH pušenje niko još nije uspio zabraniti na javnom mjestu bez obzira na usvajanje takvih zakona, a zabrana pušenja u vlastitom automobilu ulazi u sferu naučne fantastike.

Zaposleni u Misiji Evropske unije u BiH mogu samo da napišu opširan izvještaj o blagostanju u zemlji koja još nije ni blizu da aplicira za kandidatski status. BiH je zemlja koja nema deficit budžeta već u avgustu, jer još nema usvojen budžet za tekuću godinu, koja se završava za četiri mjeseca. To što nema usvojenog budžeta, ni okvira za budžet, ne znači da će državnoj administraciji biti skresana primanja. Ne, nego će više od 22.000 zaposlenih dobiti po 568 KM regresa uz julske plate. Na desetine zaposlenih u pravosudnim institucijama države "nekandidata" dobiće regres od nekoliko hiljada maraka jer time se iskazuje njihova nezavisnost. Ovi svijetli primjeri, koji stižu iz male BiH, pokazuju koliko je smiješna inicijativa iz Njemačke, ugledne dugogodišnje članice EU, da u ustavima zemalja evro-zone bude uvrštena odredba da budžetski deficit ne smije biti iznad tri odsto BDP-a. Čemu klauzule u ustavima da budžet ne smije biti u deficitu kad država može da živi i bez budžeta!? Uostalom, primjer BiH pokazao je koliko je važno ne mijenjati Ustav baš zbog primanja državnih funkcionera. Ustav BiH je striktno propisao da funkcionerima plate ne smiju biti smanjivane, a ta odredba nije godinama zasmetala ni najvećim zagovornicima ustavne reforme. To što je u Njemačkoj prethodnih godina bilo ustavnih amandamana o "dužničkoj kočnici" pokazalo je da nema preventivnih mjera kad kriza pokuca na vrata. Naravno, ovakav model u BiH ne bi mogao doći u obzir jer se zadire u ustavne promjene, ali i podrazumijeva planiranje budžeta i njegovo usvajanje svake godine.

Da je samo BiH obećana zemlja potvrđuje i nepromišljenja pjesnička sloboda posljednjeg bh. predstavnika na "Eurosnogu" Dine Merline, koji u jednom od svojih hitova kaže: "Moj je život Švicarska, skoro pa savršen...". Dok se u Švajcarskoj bore da obore vrijednost vlastite valute, u BiH kreditni dužnici strpljivo i redovno plaćaju rate prateći u stopu švajcarski franak. Da su više vjerovali sebi, a ne bankarima, vezali bi se za domaću valutu za koju svi tvrde da joj inflacija ne može ništa.     

Velika je sreća da u BiH nema previše povodljivih političara koji prihvataju sve što im preporučuje razvijena Evropa, jer bismo do sada tako uredili sistem da bismo razbijali glavu kako prevazići još jednu krizu. Ovako, širom BiH niču nove kuće, bez dozvola i suvišne dokumentacije, otvaraju se tržni centri, pjesma se ori na obalama rijeke dok se na ražnju vrti netom zaklano jagnje, a s jeseni vesela družina će se premjestiti uz rakijski kazan, sve suprotno evropskim standardima...

Mnogobrojne diplomate evropskih zemalja u BiH trebalo bi da se ozbiljno pozabave analizom bh. uređenja i fiskalne politike s ciljem upoznavanja svojih vlada u vezi s mogućim mjerama sprečavanja ekonomske krize. Talentovani i predusretljivi građani BiH mogli bi im pružiti konsultantske usluge prilikom pripreme projekata i kratkoročnih mjera. Honorari mogu biti isplaćivani i kešom, u bilo kojoj valuti, a "workshopovi" biće održavani u prirodi, nepotrebne pauze za kafu i ručak mijenjaju se prilaskom šanku zbog "duple s nogu", jer ovdašnji konsultanti ne rade na prazan stomak, odnosno uz švedski sto.

Ukoliko stanje u EU eskalira politički vrh BiH sigurno će otići i korak dalje te ponuditi konkretnu pomoć šaljući svoje ljude na teren. Tako će visoki predstavnici za EU biti birani iz oba bh. entiteta, dok kandidati iz Brčko distrikta mogu samo biti njihovi prvi zamjenici jer se godinama nisu odupirali načinu javne potrošnje po preporukama međunarodnih zvaničnika.

Evropsku uniju čekaju ozbiljne reforme, a očekuje se da će za dvije godine stanje biti sređeno prvo u zemaljama regiona, koje su dobile kandidatski status za EU, a postepeno i kod najmlađih članica ove evropske zajednice.

Važnu ulogu u oporavku EU imaće i nevladin sektor iz BiH koji će raditi na promjeni svijesti stanovnika ovih zemalja. Njih će postepeno učiti da ne štede, da izlaze i radnim danima, a ne samo vikendom, da kupuju kineske igračke i odjeću, te da brutalno izvrijeđaju komšije jer su im oni bliži od rodbine.

Za početak topla preporuka da se s promjenama devastiranog sistema svijesti EU počne u restoranu i bifeima Parlamentarne skupštine BiH gdje će uvodnu riječ održati Sven Alkalaj, šef bh. diplomatije s najdužim mandatom, na temu "Višestruka korist biznis klase u avio-kompanijama EU".

Najčitanije