Predstavnicima međunarodne zajednice u BiH trebala su gotovo tri mjeseca da otkriju kako domaće vlasti namjeravaju skoro pa legalizirati sukob interesa u državnim institucijama.
Vijeće ministara BiH još je 15. aprila usvojilo sporne izmjene Zakona o sukobu interesa u bh. institucijama, koje nadležnosti za utvrđivanje nespojivosti funkcija oduzimaju Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK) i daju parlamentarnoj komisiji. Promjenama su smanjene i novčane kazne za funkcionera u sukobu interesa, ali i ukinuta je zabrana kandidovanja na izborima za zvaničnika kojem je CIK bio utvrdio ovaj prestup. Identičan tekst izmjena zakona, koje su nakon dogovora SNSD-a i SDP-a prihvatile ostale četiri stranke vladajuće koalicije, Predstavnički dom državnog parlamenta usvojio je 23. maja. Po hitnom postupku, naravno.
Dok se ministrima i poslanicima žurilo da, očigledno po svojim prohtjevima, "urede" pitanje sukoba interesa, institucije međunarodne zajednice (OHR, OSCE, Vijeće Evrope, Ambasada SAD i Delegacija EU u BiH) kao da su prespavale period od sredine aprila pa su tek sada odlučile reagovati. Stranci na privremenom radu u našoj zemlji uputili su pismo državnom parlamentu i ministru pravde, koji je predlagač izmjena i dopuna zakona, pozivajući ih da povuku usvojene loše promjene i apelujući na Dom naroda da on ne potvrdi ono što je krajem maja usvojio Predstavnički dom.
Čelnike međunarodnih institucija zabrinulo je što parlamentarna komisija (u kojoj će biti po tri poslanika i delegata i trojica čelnika Agencija za borbu protiv korupcije BiH) ne garantuje da će biti nepristrasan proces utvrđivanja da li je neki zvaničnik u sukobu interesa. Razloga za brigu bilo je poodavno jer nisu trebali proći mjeseci da bi se zaključilo kako je naivno očekivati da će poslanici i delegati nekih stranaka na sjednici povjerenstva glasati za odluku da nespojive funkcije obavlja kadar kojeg su sami postavili na određenu poziciju. Ništa više principijelnosti ne treba očekivati ni od preostala tri člana komisije, predstavnika antikorupcione agencije, ako se zna ko je i njih imenovao i ko im na kraju odobrava budžet.
Institucije međunarodne zajednice kao da su prespavale period od sredine aprila pa su tek sada odlučile reagovati
Osim što je nejasno zašto su se tek sada stranci oglasili svojom zabrinutošću, nejasno je i što, kad su već morali reagovati prekasno, nisu spomenuli i nove kazne koje je vladajuća "šestorka" predložila u izmijenjenoj verziji Zakona o sukobu interesa BiH. Prema izmjenama usvojenim u Vijeću ministara, Predstavničkom domu, a moguće već danas i u Domu naroda, sankcije u vezi sa sukobom interesa su "obustava isplate dijela neto mjesečne plaće, koja može iznositi i do 50 posto, prijedlog za razrješenje dužnosti i poziv na davanje ostavke". Izbrisana je odredba koja za onog ko na funkciji u državnoj instituciji, na primjer, "namješta" poslove firmi svoje supruge, predviđa novčanu kaznu od 1.000 do 10.000 KM. Novopredložene sankcije toliko su simbolične da je bilo poštenije da je predlagač, a potom i zakonodavac odlučio da se više neće ni utvrđivati ima li sukoba interesa u državnim institucijama. To bi bilo i jeftinije jer bi se uštedjelo na troškovima naknada za članove komisije koja će eventualno zaključiti da ministar ili direktor agencije krši zakon, zaključiti da mu odbiju 500 maraka od plate koja je četiri-pet hiljada i da ga pozovu da podnese ostavku. Onog ko se sjeti bilo kojeg funkcionera što je dao ostavku samo zato što ga je neko povjerenstvo pozvalo da to učini treba doživotno nagraditi poslom na rukovodećem mjestu u jednoj od sedamdesetak bh. institucija.
Koliko su novine i kazne u Zakonu o sukobu interesa "djelotvorne", dovoljno se prisjetiti kako su prolazili zvaničnici koji su ostajali na svojima pozicijama i nakon odluke CIK-a da su kršili ovaj zakon, čije su još važeće odredbe puno strože od novopredloženih izmjena. Tako bivšeg ministra vanjskih poslova BiH Svena Alkalaja, poslije odluke CIK-a, a na zahtjev predsjedavajućeg Vijeća ministara, parlament jednostavno nije htio kazniti smjenom. To je šefu bh. diplomatije dalo krila pa je inicijatora smjene optužio za antisemitizam i nastavio komotno rasipati budžetski novac u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.
Ovo je drugi pokušaj da aktuelna vlast na nivou BiH pokušava izmijeniti Zakon o sukobu interesa, kojeg potpuno neopravdano zovu najjačim antikoruptivnim zakonom. U julu prošle godine izmjene zakona zaustavljene su u Domu naroda državnog parlamenta uz obrazloženje da bi predložene promjene zapravo pomogle razvoju, a ne suzbijanju korupcije.
"Ne znam političara koji je napravio posao sa tetkom, ali sa kumovima znam, njih nema u zakonu", rekao je prošlog jula Ognjen Tadić iz SDS-a.
Mada nove izmjene zakona nisu mnogo bolje od onih što su lani bile neprihvatljive, Tadić kao predsjedavajući Doma naroda sada kaže da ne vidi razlog zašto ove promjene ne bi bile usvojene jer pismo predstavnika međunardnih inistitucija nije ništa novo i da samo dodatno ilustruje neprihvatljivo uplitanje u unutrašnjopolitička pitanja jedne zemlje.