Zalaganje zemalja Skandinavije za razvoj zapadnog Balkana, i Bosne i Hercegovine naročito, značajno je još iz ratnog perioda u devedesetima i neposredno nakon toga. Tih godina razaranja, više od 100.000 ljudi našlo je utočište u našim zemljama. Većina ih je odlučila tamo i ostati i postati uvaženim građanima naših zemalja. Naši "novi" zemljaci danas čine "ljudski most" koji odnose između Skandinavije i Bosne i Hercegovine čine još čvršćim.
U posljednjih petnaestak godina, u bliskoj saradnji sa našim partnerima iz Evrope i Sjeverne Amerike, kao i drugim međunarodnim partnerima, radili smo na mnogim projektima kako bismo potpomogli proces stabilizacije i političko-ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine. Vremenom se fokus naših aktivnosti mijenjao, te sada snažno podržavamo put Bosne i Hercegovine ka njenoj daljoj integraciji sa ostatkom Evrope. Većina stanovnika i političkih lidera u ovoj zemlji podržava put evropskih integracija i nastojanja Bosne i Hercegovine da postane punopravni član Evropske unije i NATO-a. Ovo je godina u kojoj su izbori u Bosni i Hercegovini. To je dan na koji u našim zemljama vlada osjećaj uzbuđenja i u kom na izbore izađe više od 75 odsto izbornog tijela. To je dan kada se od nas traži da damo svoj glas za političare od kojih ćemo poslije zahtijevati odgovornost za neuspjehe i koje ćemo nagraditi za uspjehe.
Često nam ljudi sa kojima se ovdje susrećemo kažu da u ovoj zemlji stvari nikada neće krenuti na bolje i da nije bitno da li glasate za ovog ili onog političara. Mnogi tvrde da političari ne slušaju želje svojih birača i da su isuviše okupirani svojim vlastitim željama.
Sve i da je tako, jedno je sigurno: ako ljudi odluče da ostanu kod kuće i ne glasaju, onda nemaju razloga niti da očekuju promjene. A osim toga, građanska apatija vam ne dozvoljava da se poslije žalite. Ako želite promjene, morate glasati! Samo tada možete dati svoj doprinos promjenama i biti u poziciji da kasnije podsjećate političare na njihova obećanja. Naše iskustvo govori da obični ljudi žele da njihova zemlja bude dio evroatlantske zajednice. U tome vide bolju budućnost za sebe i svoju djecu.
Napredak je moguć samo uz kompromis - što je u ovoj zemlji često znak slabosti - ali upravo tako je bila moguća obnova ostatka Evrope u posljednjih 60 godina. Stabilnost i ekonomski napredak omogućeni su samo zato što su prijašnji neprijatelji shvatili da je potreba za stvaranjem kompromisa za dobrobit svih.
Naša zajednička skandinavska istorija je kompleksna mješavina sukoba i ratova, borbe za prevlast i dominaciju! Ali smo imali sreću da su naši hrabri i promišljeni političari uvidjeli prednost razvoja međusobne saradnje na brojnim društvenim poljima, a sve za dobrobit svakog pojedinačnog građanina. Ova saradnja se uglavnom odvijala u okviru "Nordijskog vijeća" i "Nordijskog ministarskog vijeća", a dala je osnovu našim budućim međunarodnim angažmanima, bilo da se radilo o onim evropskim, trans-atlantskim ili globalnim. U isto vrijeme Danska, Norveška i Švedska uspjele su zadržati svoj individualni identitet i ponos. Ali to nas ne sprečava da i dalje budemo otvoreni prema svijetu i gradimo dobre odnose sa susjedima.
Nadamo se da će političke partije moći sagledati šire od svojih uskih interesa - recimo regionalni interes ili čak nešto više od "interesa jedne etničke skupine", a na štetu druge - i napokon shvatiti da je napredak moguć samo kroz saradnju i kompromis.
Politika je nešto konkretno - ona podrazumijeva razvoj, stvaranje radnih mjesta, poboljšanje sistema obrazovanja i zdravstvene njege, kao i razvoj infrastrukture, transparentnosti u radu i vladavine prava. Ona daje odgovore na pitanja kao što su: Gdje će moje dijete naći pristojan posao nakon završetka školovanja, a ne da bude još jedan u nizu nezaposlenih? Kakve su mu mogućnosti i opcije? Da li ću morati platiti kako bih sebi osigurao radno mjesto ili će moja prijava za posao biti isključivo razmatrana na osnovu mojih sopstvenih zasluga?
Izbori zakazani za 3. oktobar biće prilika za promjene, ali samo ako građani Bosne i Hercegovine učine svoj dio posla. Pozivamo ljude Bosne i Hercegovine da uzmu učešće u demokratskom procesu i izađu na izbore.
Autori su ambasadori Danske, Norveške i Švedske u BiH