Reforma policijskih struktura u BiH je najspornije bh. političko pitanje već pune četiri godine. Aktuelnije je nego što su to bile i neuspješne ustavne promjene u aprilu 2006. godine. A kako i ne bi kada je bilo zamišljeno da se zakonom o policiji, kao nigdje drugdje u svijetu, mijenja Ustav BiH. I opet, kao nigdje drugdje u Evropi, iz Sarajeva je zatraženo od Brisela da uslovi evropski put BiH reformom policije. Sve druge evropske zemlje su tražile što blaže uslove u pregovorima, a Sarajevo je tražilo pooštravanje. Zna se i zašto!
Da li je četvorogodišnjoj političkoj agoniji reforme policije došao kraj? Za četvrtak je zakazan nastavak sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH kada bi trebalo da poslanici usvoje dva zakona: zakon o direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH, te zakon o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture BiH. Na stolu su tri prijedloga: Draga Kalabića u ime Kluba poslanika SNSD-a, dr Azre Hadžiahmetović u ime SBiH i Nika Lozančića u ime HDZ BiH. Predlagači traže da zakoni budu razmatrani po hitnom postupku, što znači uzmi ili ostavi.
Oli Ren, komesar za proširenje EU, prosto moli bh. parlamentarce da izglasaju spomenuta dva zakona. I obećava zeleno svjetlo za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) već na ministarskom sastanku 28. aprila. Jasno je da put do Brisela vodi usvajanjem jednog od tri predložena paketa. Tako će bh. parlamentarci, kao u narodnoj pjesmi: "Sa izvora dva putića...", do četvrtka pjevušiti: do Brisela tri putića vode na tri strane, ne znam kojim prije tebi stići, gospodine Oli Rene.
I visoki predstavnik Miroslav Lajčak će pokušati svojim autoritetom da ubijedi lidere političkih partija, koje čine skupštinsku većinu, da prihvate kompromisno rješenje. A to bi značilo povlačenje dva prijedloga, pa da se poslanici izjašnjavaju o jednom koji bi mogao dobiti skupštinsku većinu.
Po čemu se razlikuju prijedlozi tri poslanička kluba? SNSD je ponudio iste one zakone koje je usvojio Savjet ministara BiH i koji su dobili skupštinsku većinu u prvom čitanju. Parlament nije imao priliku ponovo da se izjašnjava, jer je zakone odbila Zajednička komisija za odbranu. S obzirom na to da su ti zakoni bili prihvatljivi i za Brisel, prijedlog Kluba poslanika SNSD-a je sasvim logičan.
Druga dva prijedloga razlikuju se samo u prelaznim i završnim odredbama. Prijedlog SBiH je, za poslanike iz Republike Srpske, neprihvatljiv najmanje iz dva razloga. Njime se predviđa da će tri principa Evropske komisije biti ugrađena u novi ustav BiH. Prvo je sporno spominjanje novog ustava, jer Srpska nikad nije prihvatila da učestvuje u izradi novog, već je izrazila spremnost na doradu postojećeg ustava. S druge strane, neprimjereno je zakonima o policiji prejudicirati bilo kakva ustavna rješenja, a pogotovo ugradnju izmišljena tri principa Evropske komisije. Budući da se u hitnom postupku tekstovi zakona ne mogu mijenjati, ovaj prijedlog neće dobiti skupštinsku većinu.
Prijedlog HDZ BiH, koji je potpisao Niko Lozančić, bi mogao da bude prihvatljiv za sve jer su dopune, u odnosu na prijedlog SNSD-a, potpuno u skladu sa Mostarskom deklaracijom. Ovim prijedlogom se, naime, predviđa da će se: "Odnosi između policijskih tijela, uspostavljenih ovim zakonom, i ostalih policijskih tijela u BiH regulisati kroz novu i reformisanu policijsku strukturu u BiH koja će biti zasnovana na relevantnim odredbama Ustava BiH koje će uslijediti kroz proces ustavne reforme...". Iako dopune spomenutih zakona SBiH i HDZ BiH tretiraju ista pitanja, postoji suštinska razlika u interpretaciji. Naime, HDZ-ove dopune ne prejudiciraju ustavna rješenja, već samo definišu da će odnosi policijskih tijela u BiH biti regulisani na ustavnim osnovama. Stoga bi prijedlog HDZ-ovih zakona mogao da bude dobar kompromis.
Ako do ovog kompromisa ne dođe, onda će to značiti da je za bošnjačke lidere i njihove partije prihvatljivo samo ono rješenje koje podrazumijeva ukidanje policije Republike Srpske. Takvo opredjeljenje oni crpe iz obećanja jednog od bivših visokih predstavnika. S druge strane, za sve srpske političare neprihvatljiva je bilo kakva reforma koja ne podrazumijeva policiju Republike Srpske. Oni svoje opredjeljenje zasnivaju na ustavima Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Stoga Srpska s pravom najavljuje da će za nju biti završena svaka priča o reformi policije ako se ovaj put ne postigne kompromis.
Bošnjački lideri, i oni iz pozicije, kao i oni iz opozicije, bi morali da znaju da su u svakoj normalnoj zemlji ustavna prava iznad obećanja bilo koga i sa bilo kojim autoritetom. Stoga moraju da budu svjesni da na sebe preuzimaju odgovornost za sve posljedice eventualnog neusvajanja dva zakona policijskih struktura Bosne i Hercegovine.
Bilo bi i racionalno i razumno i državnički da se kompromis postigne, jer bi Bosni i Hercegovini širom otvorio vrata ka evropskim integracijama. Dosadašnja dogovaranja me podsjećaju na basnu o kornjačama. Naime, idu dvije kornjače i jedna se požali da napreduju veoma sporo. Druga odgovori da je tako i bolje, jer nije sigurna da idu u pravom smjeru. Pravi smjer je, gospodo draga, Evropska unija sa profesionalnom, funkcionalnom i multietničkom policijom Republike Srpske koja će poštovati najbolja evropska iskustva i standarde u višenacionalnim i decentralizovanim državama.