Stigla je dobra vest. Bosna i Hercegovina ima mandatara za svoju vladu Savet ministara. Političke partije koje su dobile poverenje i građana i naroda na izborima prošle jeseni, dogovorile su se kako upravljati državom u idućim godinama. Mandatar je vrlo jasno poručio da će on i njegova ministarska ekipa voditi zemlju u pravcu razvoja i boljeg života svakog njenog žitelja. Niko ne može sumnjati u iskrenost ove poruke koja opredeljuje glavni programski cilj, a to je samostalno odlučivanje o vlastitoj sudbini putem dijaloga i konsenzusa.
To je bila samo jedna od dobrih vesti koje dolaze iz BiH, a i regiona i poruka da je i u složenoj državi muguća stabilnost koja je preduslov privrednom rastu i podizanju društvenog i ličnog standarda. Privatizacija `Telekoma Srpske`, ulaganja u energetiku, puteve, takve su vrste dobre vesti. Zato zvuče pomalo neobično takozvana otvorena pitanja kao što su, na primer, policija ili Javni RTV servis. Ako su ovo bitni problemi Bosne i Hercegovine, onda je zemlja zapravo bez problema.
Potpuno je jasno da pitanje saradnje s Haškim tribunalom nije marginalno već deo međunarodne, a i vlastite moralne obaveze, ali takva otvorena pitanja ne smeju zamagljivati ona obavezna reformska pitanja koja su preduslov za stvaranja stabilnog privrednog okruženja koje će podsticati rast i ulaganja i dovesti celu zemlju kao i, naravno, region tamo gde mu je mesto. Primeri Rumunije i Bugarske, koje su od prvog januara članice Evropske unije, mogu biti samo podsticaj.
Politička koalicija koja će vladati u Bosni i Hercegovini u pregovorima je pokazala veliki stepen realizma i državničke mudrosti da uprkos različitim pogledima na ustavni poredak zemlje, dogovori program saradnje entiteta u zajedničkim projektima i u budućim dijaloškim raspravama o rešenjima koja će biti prihvatljiva za sva tri konstitutivna naroda i sve građane.
Najviše političkog pragmatizma pokazao je predsednik HDZ BiH, koji je, uprkos svemu što mu se dešavalo, povukao jedini pravi potez i za dobro svog naroda kao i zemlje u celini odlučio se na saradnju. Taj potez bez sumne je bio i javni šamar onima iz dalekih i bližih centara uticaja koji su hteli da HDZ BiH nestane sa pozornice, a njen predsednik ponižen i politički zaboravljen.
Rečnik mračnih i žalosnih vremena mora da nestane iz takve vrste javne rasprave, jer samo podstiče iracionalnost, a ne donosi ništa dobro. Svaka javna ličnost koja želi istinski dobro svojoj zemlji okreće se budućnosti, realnim analizama i rešenjima, a ne besplodnoj raspravi i prošlosti koju može svako da tumači prema svojim opredelenjima. Ipak, uprkos svemu tome, postoji zajednička platforma - bolji život. Verujem da je to jasno i visokom predstavniku kao i drugim sukreatorima politike međunarodne zajednice u BiH. Zato je najmanje što zemlja treba u ovom važnom vremenu za njenu budućnost da neko posegne po alatu mračnih i žalosnih vremena.
Guverner Centralne banke BiH je nedavno izjavio kao će prodaja `Telekoma Srpske` imati pozitivan uticaj na celu zemlju. Time je kao vrhovni finansijski autoritet prekinuo besplodne rasprave o tome ko je šta dobio, zašto, kako, ko stoji iza... A i druge rečenice iz arsenala traženja unutrašnjeg i vanjskog neprijatelja. I takve vrste izjava su deo priče o uspešnom putu BiH iz posleratnih tranzicijskih stranputica.